O nastanku imena nekih sela

Kako i kada su nastala imena nekih sela i gradova u ovom dijelu sjeveroistocne Bosne? O tome ima malo pouzdanih izvora, izuzev ponekog crkvenog spisa.

Sve ostalo se bazira na osnovu legendi i logickog zakljucivanja.

Koliko su predanja blizu istini nije lako zakljuciti, ali ih je ipak vrijedno zabilježiti radi nekog buduceg, sveobuhvatnijeg i studioznijeg istraživanja.

Sela GORNJI i DONJI RIJECANI su, navodno, dobili nazive po rjecici koja vijuga kroz ovaj kraj. Kako nam rekoše, u ovom selu pa i dalje za rjecice i potoke se najcešce upotrebljava jedinstven naziv - rijeka, umjesto stvarnog naziva vodotoka, pa otuda Gornji i Donji Rijecani - smješteni uz gornji i donji tok rijeke.

Susjedna KUŽNJACA je, kaže legenda, dobila ime po, tzv. Kužnom groblju, koje se nalazilo ovdje.

Naime, u dva maha (oko 1400 i 1600 godine) dio Posavine je zahvatio talas kuge. Kao posljedica haranja opake bolesti bio je izuzetno veliki broj umrlih. Vecina umorenog stanovništva sahranjivana je na podrucju sadašnjeg sela Kužnjaca, pa otuda mjestu i takav naziv.

BABEŠNICA je, pricali su nam jednom prilikom stariji, dobila naziv po nekoj cudnoj i namcorastoj Šarenoj babi, o kojoj se i danas na sijelima i prelima ispredaju price;

O nastanku imena VRANJAK zabilježili smo tri pretpostavke:

po jednoj - mjesto dobi ime po mnoštvu vranih konja koji su pasli socnu i bujnu travu na okolnim livadama i pašnjacima, po drugoj – Vranjak se naziva radi brojnih jata vrana koja su se sakupljala i gnijezdila u tamošnjim šumarcima i po trecim - selo je dobilo sadašnji naziv po doseljenicima iz Vranja.

Po onome što smo culi i saznali TAREVCI su najvjerovatnije dobili ime po turskoj kovacnici novca — tarafani.

O nastanku imena MODRICA takode ima više verzija: po jednoj, mjesto dobi ime po brojnim šljivicima na kojima su se krajem ljeta modrile šljive, a po drugima na osnovu izvora — Modrac.

Današnji naziv za susjednu DOBRINJU tumaci se dvojako: jedna legenda veli da selo nosi naziv po prvim stanovnicima Dobrinjkicima, cijih domacinstava ima i sada, a druga pretpostavka kaže da Dobrinja dobi ime po dobroj zemlji i šumama, dobrom ziratu.

Za GORNJE I DONJE KLADARE se tvrdi da su dobili nazive po mnoštvu klada koje su se rasprostirale na širokom prostoru današnjih sela, nakon masovne sjece šuma.

Prostor na kome je ŽIVKOVO POLJE je, navodno bilo zemljište nekog imucnijeg zemljoposjednika Živka pa otuda i Zlvkovo Polje.

Slicno je i sa MILOŠEVCEM koji je bio vlasništvo opet nekog Miloša.

CARDAK, govori predanje dobio je ime po cardaku - kuci za odmor, Husein-kapetana Gradašcevica, poznatijeg kao „Zmaj od Bosne".

Ovaj mocnik, s pocetka prošlog vijaka, a nešto ranije i njegov otac Coso-kapetan, upravljao je prvo ovim krajevima a nakratko i citavom Bosnom. Sjedište mu je bilo u Gradaccu, u sadašnjoj Kuli. Svoj ljetnikovac i zvjerinjak imao je u cardaku. Nakon njegove propasti, negdje oko 1832. godine, tadašnji malobrojni stanovnici iz okoline „zmajevog" imanja su razrušili zdanje, i kamenje uzidali u svoje novopodignute kuce. I danas se na kraju bare Ade mogu pronaci ostaci kapetanovog cardaka po kome ubrzo i naselje dobi ime. 

Odjeljak Poljoprivrednog dobra ,,Dr Mujbegovic" FILOMENA (u blizini Cardaka), bio je jedno vrijeme i vlasništvo nekog bogatijeg zemljoradnika Babica, po kome se i kraj takode jedno vrijeme zvao BABICA CARDAK, zatim nadbiskupa Štadlera, a potom najstarijeg bosanskohercegovackog poljoprivrednog dobra — sadašnjeg Poljoprivrednog dobra „Dr Mujbegovic".

Dok je ovo vrlo plodno ravnicarsko tlo bilo u posjedu crkve dobilo je ime po rimskoj svetici — Filomeni. Dio opet navedenog imanja, u blizini Gornjih Kladara, bio je posjed nekog paše pa se i danas naziva —PAŠINAC.

Rijeka TOLISA na perzijskom jeziku znaci — prljava zemlja, a SAVA — velika rijeka. U nazivu BOSANSKOG ŠAMCA takode se dogodila transformacija —umjesto šanac ovo mjesto se sada naziva — ŠAMAC.

Mjesto PRUD se nalazi na rijecnom sprudu pa bi trebalo tako i da se zove. Medutim, u narodnom izgovoru u ovim krajevima se ne upotrebljava u izgovoru glas S, pa otuda umjesto SPRUD — PRUD. umjesto sprudine — prudine.

Današnji DONJI i GORNJI HASIC su bili vlasništvo begovske porodice Hasica.

LEDENICE (na gradacackoj opštini), kaže legenda, su nazvani zbog veoma cestih ledenih tuca u ljetnim mjesecima,

a ADA (na opštini Odžak) jer je svojevremeno bila opasana strukama rijeke Bosne pa otuda naziv Ada — rijecno ostrvo.

Na mjestu današnje CRKVINE (bosanskošamacka komuna) bilo je crkveno imanje, a u KRUŠKOVOM POLJU raslo je mnoštvo krušaka.

Pouzdano se, na primjer zna da se današnji GAREVAC, dvadesetih i tridesetih godina ovog stoljeca zvao nešto drugacije — GAREVO. U nekim selima u okolini Gradacca i Orašja ovo selo i danas zovu — Garevo a ne Garevac. Predanje veli, što je blizu istine, da je i na ovome podrucju nekada rasla gusta šuma koja se jednog dana zapalila a na mjestu požara ostalo zgarište od koga nasta ime — Garavo, zatim Garevo i konacno — Garevac.

MODRICKI LUG ima sasvim logicno ime, nastalo od narodnog naziva za plodnu i rodnu zemlju — kao lug.

O nastanku imena JAKEŠ takode u narodu žive dvije legende: po jednoj, ime sela je  došlo od imucnih dosljenika Jakšica iz Slavonije, a po drugima tu je, opet živjela neka porodica veoma jakih ljudi.

O nastanku imena D0BOR malo smo saznali, izuzev jedne price koja govori da je utvrdeni srednjovjekovni bosanski grad dobio naziv po obližnjem cetinaru boru. Najcešce se govorilo — ”Tamo u kuli do bora“, pa otuda i rijec — DOBOR. .

PECNIK je najvjerovatnije „kršten" po kamenju — pecinama.

DUGO POLJE jer je zaista polje dugo,

a DOBRA VODA po bistroj i hladnoj, dobroj brdskoj vodi.

I, pored najbolje volje, nismo uspjeli saznati kako je došlo do imena SKUGRIC, BOTAJICA i OTEŽA pa bi u jednom od narednih brojeva rado zabilježili legende o nastanku imena navedenih sela.

Nikola Stanic „Modricke novine”, broj 27. , 30.decembar 1983.    (Poslao Patko)