Posavski rjecnik

A

(n)akastile – namjerno, samo zato, bas zato

abriktovati gl. – utjerati u red

´ajcati, ger. – razgoriti vatru

akrap m. - clankonozac odbojna izgleda, skorpion,

                 stipavac; 2. covjek vrlo ruzan i odbojan

alaliti, orij. – oprostiti se, osobito se misli na

                    casu smrti

alapaca z - naziv za zenu koja se nepristojno ponasa

                 (vice, dere se)

alcak m - orij. 1. prepredenjak, vragolan, lakrdijas,

               sklon sali; 2. jak covjek

alka z., orij. – obruc od kovine, nausnice, metalna

                      naprava kojom se kuca na vratima

aluga z – travurina

alva z -poslastica od brasna, ulja, meda, secera i

           oraha

ambrela z, tal. – kisobran

amidza m. orij. - stric

amper m. germ. - kabao, vedro, kova

anamo pril.- tamo,onamo

antilopke z. – cipele zimske

antraga z. - travurina

anuma z orij. - bracna druzica, supruga, zena

anjcug m. germ. - odijelo musko

apas m, franc. - olos, propalica

apateka z. – ljekarna

apatekar m. – ljekarnik, farmaceut, apotekar

apostol - apostol

aps m, grc. -  zatvor

ap-tak  germ. - pozor, komanda u austrijskoj vojsci

aranija (oranija) z - velika bakrena posuda  za

kuhanje vani vecih kolicina jela prigodom svadbi,

pogreba i sl., a i za prehranu svinja npr.

arati gl. tur. - pljackati, pustositi, satirati   

arenda (arendija) z. - zakup, zakupnina (´uzeti zemlju

pod arendiju´ )                                     

arlaukati, gl. orij. – zavijati kao pas, urlati,

vikati

arterac m – bunar koji se busi do vode izmedju dva ili

vise nepropusnih slojeva zemlje

artija z. orij. – papir

Asican, Asicanka – stanovnik/ca Hasica

asna z. madj. - korist

asniti gl. - koristiti

avaz m, orij. - glas, zvuk, povik

avdika z - vrsta trave posebnog mirisa  sto raste

uglavnom uz  medje i kanale

avlija z – orij.- grec. dvoriste

* Dodatak:

(h)alva, ž. - poslastica pravljena od brašna, meda ili šecera masnih ili drugih sastojaka

(H)alvadžija, halvedžija orij. m. – covjek koji proizvodi i prodaje halvu

2. intenzivno misliti na jednu neugodnu stvar

astal, mad. – stol

ašik, ašiklija m. – momak koji se udvara djevojci

ašikovanje i. – udvaranje, zabavljanje momka i djevojke

ašikovati, orij. – voditi ljubavne razgovore

B

babace zb – kudjeljin otpad s puno puzdera ( lanenog

otpada)

babak m – ojacani stupic u drvenoj ogradi

babije price z. – bablje price

babine z. - svecanost kada rodbina i prijatelji dolaze

porodilji i novorodjencetu s darovima

babinjare z.- zene koje s darovima dolaze posjetiti

porodilju i prvi puta vidjeti dijete

babo  m. – otac

babura z. – vrsta paprike

bacati ili prosipati cvijece – obicaj da djevojcice

nose u procesiji ruzine latice i putem za vrijeme

procesije prosipaju cvijece

backa – sjemeni dio luka

badzo m.– zenine sestre muz

baf – zalizak kose

baga z. orij. insekt, kukac

bagatela – sitnica

bagra z.- orij. soj losih ljudi

bajagi, pril. orij. - toboze

bajat, pr. orij.  -  star, pokvaren od dugog stajanja

npr. kruh, ustajao

bajbok m. ger. – zatvor

bajer m. orij. - brijeg, obala, nizbrdica, strmina

bala z. rom - smotak, svezanj, mjera za kolicinu

sukna, pamuka ili slame i sijena, ovdje iskljucivo

povezana uz vrsidbu s kombajnom

Balegovac m. – selo u odzackoj opcini, sada

preimnovano u Novo Selo

balija m. - pogrda  naziv  za  muslimana

balinkusa – pogrdan naziv za muslimanku

balonja m. – zutokljunac, nedorasla osoba koja se

namece kao najpametnija svima starijima

baljega z. – govedji izmet, stajsko djubrivo

banka z. – novcanica od 10 dinara

bardati gl. – pamtiti, zapamtiti, upamtiti

basca z. – vrt

baska pril. orij. - posebno, napose, odvojeno, po

strani

basluk m.– gornji dio preslice

Bata m.- poznate prodavaonice obuce

bata z. - biljka s cahurama u kojem je sadrzaj  slican

vati stavljan u jastuke (raste u Savuljama  podrucju

uz Savu)

bataliti gl. – pokvariti, zanemariti, okaniti se cega

becati se gl. – trzati se od straha 

becnuti se gl. - lecnuti se, trgnuti se 

befel m. germ. – naredba, zapovijed (najprije samo

careva i to «cara Franje Joz(i)pa», a zatim svaka

odredba koja je dolazila iz Beckog dvora, a u novije

vrijeme svaka opcinska ili druga drzavna obavijest

begenisati gl. – orij. svidjati se komu ili zagledati

se, simpatizirati nekoga ili nesto, zavoljeti,

zaljubiti se...

belaj m. orij. - nevolja, nesreca, rusvaj, patnja,

bijeda

belati gl. - ljuljati dijete u kolijevci

belati se gl. – ljuljati se

belegija z. orij. - brno, gladilica

beljiti se  gl. – kreveljiti se

bendati gl. – uvazavati

bericet m orij. - dobra  godina, sreca, blagoslov

bericetan pr. – blagoslovljen, sretan, plodonosan,

obilan, koristan

besika z. orij. - kolijevka

bestija z. – tal. Pokvarena osoba, osobito  zena

necudorednoga ponasanja

bez m. orij. - bijelo tanko platno laneno ili pamucno

bezbel (i) pril. orij. - naravno, dakako, dabome,

doista, zaista

biba z. – pura, purica, tuka

bikelji m – pramen kose koji ide u oci

bilmez m. orij.- lijencina

biljeg m. – urodjeni znak na covjeku na pr. Madez

binjati gl. – tuci, udarati, biti

birik m. - momak, asik

birikati gl. - dotjerati se, urediti se

biti nekom mani – ne svidjati se ( momak djevojci i

obrnuto)

biva (kobiva)    - kao sto to biva, to jest

bjelica z. – vrsta zuto bijele  posavske sitne sljive

osobite za pecenje poznate rakije sljivovice

bjelic m. – vrsta kukuruza bijele boje

bjeljance s. – bjeljanjak jaja

bjen, a, o – tucen, a, o

blagoslov m. - u znacenju jednodnevnog slavlja za

pojedino selo, dan posvecen patronu sela, svecu

zastitniku sela npr. Sv. Anto Padovanski (ljetnji  l3.

lipnja ) zastitnik sela Gornji Hasic i sela Osjecka u

dubickoj zupi, te u Slavonskom Samcu, sv. Anto (Antun)

Pustinjski (zimski, 17. sijecnja zastitnik Donjeg

Hasica, sv, Marko (Markov dan) 25. travnja blgagoslov

sela Tisina i Balegovca (Novo Selo u dubuckoj zupi),

Duhovi (2. dan Doova-Du(h)ova blagoslov u selu

Supljenovci(sada se zove Novo Selo) i Zasavici u

samackoj zupi, Sv. Ilija u Grebnicama i zastitnik

cijele Bosne, sv.Ana u najvecem bosanskom selu

Domaljevcu, sv.Alojzije u Gornjoj Dubici, Sv, Filip i

Jakov u Adi, sv. Rok u Prudu, Majka Bozja zalosna u

Cardaku, Spasovo u Garevcu, sv, Ivan Krstitelj u

Zoricama, Gospa od Andjela (Porcijunkula) u

Tramosnici, Srce Isusovo u Bos. Samcu, Velika Gospa u

Odzaku.......

blecat gl. - plakati, derati se bez razloga

blekav prid. – blesav

bliska z. – igra, uglavnom djecaka koji su na

postavljeni cilj sodredjene udaljenosti bacali sitni

novac; tko pogodi najblize pokupio bi sve novcice

bliznac, bliznica m/z.– blizanac, blizanka

bliznacad – brat i sestra blizanci

bljezgariti gl. – govoriti nesmisleno

bljucati gl. – vracanje hrane u male bebe poslije

dojenja ili hranjenja

boc(i)na z. – dio tijela u goveda izmedju kuka i

stomaka, slabina

bogajstvo s - bogatstvo

bogarati gl. – spominjati ime bozje zaklinjujuci se

bogaza, z. orij. – uzak prolaz

bogoroditi gl.  – prigovarati

bogovati gl. - biti bogat, imati veliku moc, umisljati

se bogom

boj m. – kat, etaza ( kuca na 2 boja )

bolan prid. - 1. jadan (bolan ne bio!); 2.bolestan; 3.

uzvik

bora z. – bijela kvadratna tkanina na kojoj se veze

tzv. tehnika veza s krizicima

borosan(k)e  z. – posebna ortopedska poluotvorena

obuca, koristi se za rad u trgovinama, bolnicama i sl.

bosiok m. – bosiljak, biljka ugodnog mirisa, sluzi kao

zacin

bostan m. – vocnjak za dinje i lubenice

Bozje davanje (uzrecica)– sve sto Bog daje covjeku

bozur(ak) m. arap. –  bosur, biljka iz porodice

zabnjaca s velikim lijepim crveno-visnjevim cvjetovima

brasno s. – prosto, narodno, jecmeno, psenicno,

razeno, kukuruzno, crno, bijelo, zobeno

brasnja z. – krvavica spravljena od brasna i svinjske

krvi

Brasancevo s. - Tijelovo

bratic m. – bratov sin

brav m. – prasac, krmak

brdo s. – naprava za provlacenje niti osnove ili potke

brecati gl. - isprekidani zvukovi zvona ili necega

poput zvona

brecnuti se gl. – uplasiti se, burljati- prevrtati

stvari neuredno, praviti nered

bremza z. – kocnica

bremzati gl. – kociti, zaustaviti

brenovati gl.- njem. kovrcati kosu

breulja z. – ?

brezovaca z. – vrsta metle nacinjena od grana brezova

drveta za metenje dvorista

brkulja z. - vrsta psenice slicna jecmu s dugim

ovrscima tzv.brkovima

brljav prid.– prljav

Brljko m.– nadimak

brunjav prid. – nepocesljan

brvno s.- zid

brzgav prid. – zamazan oko usta od ostataka namaza

brzgonja m. – musav, zamazan covjek

buba z. – svinjeci zeludac punjen brasnom ili mesom

bubnjic m. -okrugla pec za grijanje bez pecnice

bubrezna z. - bolest bubrega koja je vrlo cesta u

Posavini s izrazito bolesno zutom bojom, nefritis

buckara z. – ona koja se bucka uvodi, pravi oko sebe

nered, proliva, razbacuje

buckuris m. - neukusno  jelo

bucurlasta prid. –osoba okruglog, debeljuskastog lica

budak m.- orij. kramp, trnokop, pijuk

budbogsnama – Budi Bog s nama! – cesta razgovorna

postapalica

Budro(v)ka z. – lokalitet, polje u Gornjem Hasicu u

blizini rjecice Zandraga i bare Candzicke

budza z. – orij. rupa, osoba na visokom politickom

polozaju

budzak m. – orij. kut, cosak

budjav prid. – ustajao, zastario npr. kruh

bugarka z. - vrsta ponjave koju su kao rucni rad

radile posavske tkalje

bugija z.– orij. vijavica

bujrum - orij. izvolite

bukal m. – vrc

bukalo m. – nadimak

bukvica z. – vrsta ljekovite trave

bula z. – orij. muslimanka (opcenito)

bulka z. – lutka od krpa, za igranje djevojcicama

bulkica z. – dem. lutkica

bunar m. (metatezom buran)- orij.zdenac, studenac,

kladenac

bundeva z. – tikva

bundevara z. – savbijaca u koju se stavlja nadjev od

ribane bundeve tzv. sakreske sa secerom i kajmakom

bunjiste s. – smetliste

buranija, orij. z. – zeleni grah, mahune

burazor/burazer m. – brat, prijatelj

Burgija m. – cesti nadimak (primenjak) u posavskom

kraju

burgija z. – orij. svrdlo, busilica ili budalastina i

besmislica

burgijati gl. –orij. komedijasiti, govoriti

besmisleno, spletkariri

burljati gl.– traziti nesto praveci nered 2. krcati u

zelucu

burma z. – vjencani prsten, vitica

bus m. – povisen komad zemlje s travom  (Pazi da te

netko ne vidi iza busa)

busa z. – gruda zemlje

busen m. – gruda zemlje (buseni, busenje- mn.)

butka z. - suseni svinjeci but

*Dodatak:

bardak  – posebna glinena posuda za vodu, vrc, krcag

barjaktar, barjektar, orij. – stjegonoša, nositelj zastave

bibac, m. – puran

C                     

capati gl. - prigovarati

ceba z. – cebaljka, ljuljacka, njihalicac

cebati se gl. – ljuljati se , njihati se

Cebura - nadimak

ceburati gl. – livati previse tekucine

ced(u)l(j)a z.– potvrda koju je vjernik dobivao za

obavljenu uskrsnu ispovijed i tako ispostivao 4.

crkvenu zapovijed; inace svaka potvrda

administrativnog karaktera

ceger m. germ. - torbe s ruckom za nosenje ziveznih

namirnica, najcesce u Posavini napravljen  od

kukuruznoga omota (suske), a posebni su radjeni i od

sibe

cerpic m. – orij. sirova , nepecena cigla

cicvara z. -  jelo, kukuruzno brasno sa sirutkom

ciganiti gl. – kamciti, traziti vise nego ti pripada

cimati gl. - drmati, treskati, mrdati

cipelice  z. – gumena zenska obuca na vezanje

col m. – mjera za duzinu od 2,60 cm

crljen – crven

crljeniti se – crveniti se

crljenkast – crvenkast

cuclja – duda

cuf – cuperak kose

cugator, ger. – pijanica

cunjati – ljuljati

cunjav – poderan

curicak – djevojcica

curik! – povik konju da se vrati unatrag

curikati – vracati se natrag

curovati – period od udaje djevojcice do svadbe

cvat - ukras u obliku palminog lista na straznjoj

strani pocalice nacinjen od svile i zica

cvokocati – cvokotati

C

caborak – nerazvijeni klip kukuruza

ca(r)saf – plahta

ca(r)sija- grad, varos, dio gradova i gradica i to

centralni, sredisnji gdje se odvija drustveni zivot

ca(r)sijski – javni, nametnutnuti, neprincipjelni

interesi, carsijsko misljenje, («prica carsija».....)

cajo – vodja u svatovima

cakara   - krava

cakija – sklopivi nozic , dzepni noz

caklja – drvena motka s kukom na vrhu  s kojom su se

vadili predmeti upali u bunar

caksire - - orij. dio muske nosnje, kasnije se u

govoru odnosilo samo na hlace

camiti se – cesati se

campati .- razgrabiti

canak – drvena zdjela u kojoj se kao i u nacavama

mijesio kruh

cancar- orij. cavao, klin, pa i zubar

Candzicka – lokalitet u gornjem Hasicu prije pocetka

njiva, a iza Sarica sokaka, prije bara s ribama i

idealni «bazen» za kupanje svinja u ljetnim vrucinama

te skloinista gusaka i pataka. Kroz nju prolazi potok,

rjecica Zandrag ili Zendrag.

Candzicke – zene cije su kuce blizu Candzicke

capaliti – otimati se, grabiti se

cardak – 1. kos za kukuruz, 2. prostorija na katu s

dijelom izbocenim na ulicu; 3. glinena posuda za

nosenje vode u polje

Cardak – selo izmedju Garevca i Kornice, zupa Zalosne

Gospe

catma   - posebno slavlje pri zavrsnim radovima

pokrivanja kuce, na «rogove» kuce stavljaju se darovi

za glavnog majstora kao: ukrasni peskiri, kosulja,

te(r)luci....., a svakako se stavlja i drzavna zastava

catrnja – jama s vodom

cekrk- naprava za sukanje prediva ili vadjenje vode iz

 bunara

celinjak - pcelinjak

cereciti turc- razrezati meso na cetvorine (cerek=1/4

kg.)

cest – blagoslov, Bozje davanje

cestit – neporocan i castan, ali i marljiv, vrijedan i

radisan covjek

cesagija – metalna cetka kojom se njeguje i cisti

dlaka konja ili govoeda

cetvorka –  1. posebno tkanje za ponjave 2. posavsko

kolo ili „Man´ se Anka...”

Cicoran- ime pjevca

Cifut m. – pogrdan izraz za Zidove

cijati –cistiti ocerupano perje s peradi i

pripravljati ga za jastuke

cik - opusak

cik – uzvik za izazov (Dodji ako smijes, cik ti bilo!)

cik – vrsta ribe, jegulja

cikati- izazivati koga  cime

cikvina - mjesto, koje su osobito mrzile hasicke zene

i zene iz okolice, gdje su muskarci, a i neke od zena,

provodili dane i noci u kartanju

cimbur- orij. jelo spravljeno od jaja, sira i luka

cimburis    -isto   

cini, (cini) – vradzbine

cinija- orij. zdjela

cista vaga – tezina zivotinja bez utrobe i koze

cistilisce – cistiliste

ciscenje – odlazak zena nakon 40 dana po porodu u

crkvu

civija - drveni ili zeljezni klin

civiluk – vjesalica

civit – modrilo, plavilo

civka – cipka

co(e)k m. – 1. covjek 2. muz, suprug

coko – covjek strasilo

corape – orij. Carape

corapici – kratke carape

culav – ostecena uha

culkan , culo, cule – covjek bez uha ili s nekom

fizickom manom na uhu

cuncati – posebno tkanje i izrada ukrasnih prekrivaca,

vjerojatno dolazi od rijeci cunak, drvene sprave na

koju su namotane raznobojne niti koje se provlace kroz

potku/osnovu na tkalackome stanu

cutura – orij.(rum) ploska(plosnata boca) lijepo rucno

izradjena od  drveta, posebno ukrasena nosi se u

svatovima s natocenom rakijom

cuvadar –  1. covjek koji zna cuvati materijalna

dobra, 2. cvijet cuvarkuca

cuvalduz - velika igla

cvaknut- neozbiljan, sasav

*Dodatak:

cikorija ž. – biljka vodopija, žucenica ciji samljeveni korijen služi kao dodataka i nadomjestak kavi

C

caba – mirisna trava dugih listova

caca – otac

cackonja – sin slican ocu

cage - papir i sve sto je na papiru napisano, dokument

calovina – nespretnjakovic, budalas

casa –orij. duboka zemljana, porculanska ili bakrena

zdjela iz koje se uglavnom zajednicki jelo

cato – orij. pisar

ceif – orij. dobro raspolozenje, prohtjev s nasladom

ceifiti – uzivati

cenifa- orij. zahod, nuznik, WC

cer - kci

cevajitalo – neodgovorna osoba

ceza - dvopreg

cilim  - orij. sag, tepih, prostirac

Ciro – uskotracni spori vlak

citati – planirati

copav – sepav, hrom

Copo – nadimak - covjek koji  hramlje ili ima  neke

probleme s nogama

corapici – kratke carape

corav – slijep na jedno oko, (Coro – poznati slasticar

u Bos. Samcu)

corka – obicno kokos koja ne pogadja zrno kukuruza

cuk(i)ca – demin. psic, mali pas

cuko – pas

Culap - prezime

culap- francuska kapa, beretka

cumez - turc- neugledan stan, soba, potleusica

cumur – ugljen

cuprija – orij. most

cuza, orij. - zatvor

*Dodatak:

catmara, orij. – kuca od pletera

cesma ž. – prvotno ograden i ozidan izvor ureden tako da voda u mlazu slobodnog  pada, kasnije se izraz prenio za vodene pumpe umjesto bunara

cifut orij. pej. - Židov

cifutkinja ž. – Židovka

corba ž. orij. – jušno jelo, a u krajnjem slucaju se i za svaku juhu se govorilo corba

cunak m. – drveni pokretni cunasti dio tkalackog stana u koji se umecu niti za tkanje

cuti se – smrdjeti

D                                           

daca – ispracaj mrtvaca sa svim obredima i ruckom ili

vecerom poslije toga

dado – otac

damar- orij. zivac, nerv, bilo, puls, zila arterija

darmar- orij. zbrka, metez, vreva, guzva, kaos

darniti – dirnuti

darnuti – 1. dirnuti u bolno mjesto; 2. biti dirnut

necijom paznjom

daso ili dasa – netko tko se pravi vise od onog sto

jest

de ba! - Ma daj!

dembel- lijencina

dembeliti/ isati – ljencariti

deme- orij. naramak, smotak, breme svzanjdrndolije –

nepotrebne stvari

der – deder

deveriti – tesko zivjeti, spajati kraj s krajem

dijati – disati

direk - orij. stup, greda oslonac

direktor m. – grozdje od necijepljene loze posebnog

mirisa od kojeg se u Posavini nije radilo vino vec je

uz plod bilo cesto vazno za hladovinu ispred kuce

divica – casna sestra

djec(i)nja - bolest male djece, grcevi, koliki

djecinje - djetetovo

dlakara – lopta od zivotinjske dlake

Doke Bjelotorbe – Posavke uz samu rijeku Savu

(Grebnicanke, Bazicanke, Bocanke, Lucanke,

Krepsicanke, Tolisanke.....pa sve do Orasja)

dola – udolina/udolica

dolma- punjena paprika

dolmiti- puniti, nadjevati nadjevom (papriku, rajcice,

patlidzan)                                            

Donjani. Doljani – stanovnici nizeg dijela naselja

Donje Polje – lokalitet, njive Hrvata izmedju Skarica

i Bos. Samca

Doovi  m. – blagdan Duhovi, zastitnik sela Zasavice i

Novog Sela

dovidova! – dovidjenja

dramiti se . lijeciti se

dres - njem. vrsilica s pogonom na naftu u kojoj se

zrnje zitarica odvaja od slame i pljeve

dretva – iskljucivo se odnosii na vrlo jak, ne mora

biti debeo, konac

drezdjati- isto  sto i drezdati, s naglaskom stajati i

cekati nekoga ili nesto dugo na hladnoci

drkljaciti – nositi nesto tesko a cesto nepotrebno

drljaca - orudje za ravnanje zemlje nakon oranja

drljaciti - vuci nekoga ili nesto za sobom

drljati – drljacom ravnati zemlju

drljiti  - isto

dropulja – deblja osoba, opcenito osoba koja puno jede

druga z. – vrsnjakinja, drugarica, prijateljica

drvenjaci – obuca od drveta osobito dobra za snijeg

Drventa – Derventa

drvoslan- veci panj ili drvo na kojem su se sjekla

drva za gorivo

drzalje  - drska, rucka npr. bica ili pluga

ducati – sisati

duconja – dijete koje je dugo sisalo majku

dudovaca z. – rakija od duda

dulum¬ orij. mjera za povrsinu 100 m

dume -    isto

dumenjak . trokutasti vanjski zidani dio tavana

Dumonja – nadimak, covjek ne previse inteligentan

dundara - nesnalazljiva zenska osoba

duni(u)ti – udariti, grunuti

duniti-  puhnuti

dunjaluk - orij. svijet, okolica, materijalna dobra

duplje-rupa u trulom drvetu, ali i nekom u glavi,

supljoglav(ac)

durati- (ili od tal durare ili od tur. durmak)trajati,

ne prestajati, trpjeti, podnositi,ustrajati

dusek – orij. jastuk, uzglavlje, madrac

dusica - svijeca koja izgara za pokojne

duvak - slajer, veo, koprena mlade na vjencanju

duvar - zid

dvaest br. - dvadeset

dvica – vrsta brasna

dvozet – covjek koji je ozenio sestru pokojne zene

*Dodatak:

dukat, m. –  dukas, naziv bizantinskih careva pa po njima zlatni novac – zlatnik, cekin

dukatarka, ž. – djevojka s brojnim dukatima na prsima, bogatašica

duvegija, orij. – mladoženja, zarucnik

DZ

dzabaluk – zivot bez rada, jeftinoca

dzabe orij. – besplatno, poklonjeno, badava, uzalud,

uzaman

dzada – bijeg

dzaja –

dzak ili vreca haljina – haljina za trudnice

dzaltara, orij. – djevojka koja se ne ponasa pristojno

dzevap, orij. – 1. otresti se, rijesiti se, otarasiti

se 2. polagati racun za (ne)ucinjena djela

dzezva – posuda za kuhanje kave s duzom drskom

dzidza – 1. igracka za djecu, 2. bale

dzigera, dzigerica – jetra, jetrica

dzonjati – spavati

dzudza – mali pijetao

dzulup – neposlusnik, zloceast covjek

DJ

djaur, orij. – covjek losih namjera, zloban covjek

dje – gdje

djendar- ukras oko vrata, ogrlica

djerdjef – kalup za slingu (vez)

djerma - orij. poluga za izvlacenje vode iz bunara

djindjuve - madj. zenski nakit opcenito, a zatim

nausnice

djogat – 6konj bjelac

djoja- neke vrste veterinar za prasad

djorati se – mijenjati se za nesto, trampiti se

djozluci/djozluke – naocale

djula -  ruza,cvijet

djula -  ime zenske osobe       

djzebicka – njiva

E

ege – ostrac

eglen(isati) – razgovor, razgovarati

E, jest ja!, izraz – Ne vjerujem, Nije istina!

ekser – cavao, klin

elac, orij. – propast, nesreca, steta

elem – bilo kako bilo

enekcija – inekcija

erende, orij. – strug, blanja, strugalica 2. ribez,

trenica

F

fajn – dobro

fala – hvala

falinka – manjak, nedostatak, mana

farbar – laka jednostavna bojana tkanina

farbara – mjesto gdje se boji platno

farbarusa - suknja od bojanog platna

fasovat – dobiti svoj dio (obicno kazne)

fatat – hvatat

fermen - vrsta prsluka (dio narodne nosnje)

fes – kapa

fildzan, orij. – salica za crnu kavu bez drske

firaun, orij. – ciganin

firaunka, orij. – ciganka

firjanga - zavjesa

firnajz m. ger. – sredstvo kojim se premazuje drvo

fistan – haljina

fisek m. – papirnata vrecica siljasktog oblika,

napravljena od novina u koju se uglavnom u

prodavaonicama stavljala manja kolicina na pr. soli,

kave, rize, secera,

fitiljara – vrsta ponjave od izrezanih krpa

flis – tkanina s mekim, gustim i tankim maljama; plis

frandza, tal. – 1. resa, vrpca za ukrase 2. posebno

cesljana kosa

frljav – skiljav,

frljo – skiljo

frustulja – osoba ne previse radisna, neuredna i duga

jezika

frustulja – zena slabog ponasanja

fuglica – sprava

fukara – 1. siromasni svijet, 2. nitko i nista

funjara, orij – nistarija, gad, pokvarenjak

funjara, orij. – nistarija, pokvarenjak

furacati – nogatati se kao konj

*Dodatak

friško, - svježe

frtalj m. – cetvrt kile

isovati g. – ispsovati, izgrditi

ispeksiniti g. – isprljati

G

gajtan, orij. – vrpca

galon – staklenka

ganjak – hodnik

ganjc, ger. – u potpunosti (ganjc novo)

Gara, Garavulja, Garuljica – zenska osoba crnomanjaste

puti

gariti –cadjiti

gasara – mjesto gdje se gasio (pravio) krec

gedzo – podrugljiv naziv za stanovnike preko rijeke

Bosne u smislu neporosvijecenosti

gepati – krasti

gepiti – ukrasti

gibira – pripadajuci dio necega

gledje – gleda (pr.: gledjem, gledes, gledje,

gledjemo, gledjete, gledju)

glot, ger. – glatka meka pamucna najcesce tamnija

tkanina

glotena – suknja od glota, glotara

gljiva – guba

golovratka – kokosna cijem vratu nema perja

Gospin plac m. – tekst u obliku pjesme, dramskog

karaktera, koji se pjevao u crkvi iza obreda Velikog

petka. Izabrani pjevac ili pjevacica, interpretator

sv. Ivana i interpretorica Gospe imali su posebnu cast

u selu. Isus je uvijek pjevao svecenik a narod kor

Gospojina – velika Gospa

gra m. - grah

grad – Gradacac, grad i opcina sjeverne Bosne

granirka, ger. - suknja sivana u dva dijela: prvi

ravniji, drugi s usitnjenim naborima i tzv. granirom i

spojnim dijelom koji se protezao duljinom suknje

granjice – sitno granje koje je sluzilo za

potpaljivanje vatre

graorast – boje pepela s tockicama

graorka -  kokos pepeljasto- sivoga perja s bijelim

tockicama

greben – naprava sa zeljeznim siljcima za grebanje

lana, konoplje ili vune

greblje – groblje

greca - strug

grecati –  strugati zagoreni dio hrane, osobito

mlijeka

grijota – grehota (Doso dragi, ljubio me nije, samo me

je naveo na grije)

grije (zbirna imenica) - grijesi

grudica – kocka secera

grusa – smjesa brasna, jaja i prvog mlijeka poslije

teljenja krave

gubica – usna

guja – zmija

gujavina – glista

gula – grba

gulicati – plesti u obliku kuglica (gulicane carape)

gumati – drmati

gumileza – germ. ljepilo gume

gursuz, orij.- objesenjak, vragolan, spadalo,

nesretnik

H

htjeti – prez: ocu, oces, (os) oce, ocemo, ocete,

oce.; gl. pridjev radni: (h)tjeo, tjela, tjelo,tjeli,

tjele, tjela odnosno: ceo, la, lo, celi,le,la

I

ibrik, orij. – najcesce bakrena posuda s poklopcem za

kavu ili caj

ici po nevenu – iznevjeriti bracnog druga

ici po ru´o – dovesti ruho mlade u kucu mladozenje dan

rije svadbe

icindija, orij. – vrijeme prije zalaska sunca

iksan, orij. – covjek

Ilino s. – blagdan sv. Ilije zastitnika Bosne

ilinjaca – vrsta jabuke i kruske koja sazrijeva oko

sv. Ilije

inoca – suparnica koja voli istog muskarcu

irofa – zadnji sloj fasade

irudi m. – Zidovi

Is – Isus (Hvaljen Is)

iskamciti – jedva izmoliti

iskeciti – iskesiti zube

iskrbati – uciniti nesto neravnim

iskuciti se – odmaknuti se, ali i izbjeci obavezu

isoditi se – rijesiti se

ispeksiniti g – isprljati

ispitati se – pozdraviti se skime i upitati ga za

zdravlje

ispitana osoba – osoba koja rado i lijepo pozdravlja i

dometne jos koju lijepu rijec uz pozdrav

ispljuskati – proliti nesto

ispoistija – polako, lagano

istrat gl. – istjerati

iscil, orij. – izabrati nesto po volji

iscil, orij. – izvoljevati (isciliti),2. slutnja u

igri prstena gdje se prsten sakriva

iveraca – vrsta ponjave radjena od vune

izdegenjeciti – istuci

izdjeljati gl. – nozem izrezati koru i tanjiti drvo do

zeljenog oblika

izdramiti – izmoliti, ozdraviti

izuvijedati gl. – previse zahtjevati, izvoljevati

izvratiti gl. – okrenuti robu na drugu stranu

J

ja, ba – pojacani afirmativni oblik «da»

ja! – da!

jabandzija, orij. – stranac

jabucnjaca z. – pita od jabuka

jabukovaca z. – rakija od jabuka

jacmenjak – izraslina na oku, mali cir

jagluk, orij. – posebni vezani ukras na djevojackoj

glavi

jagma, orij. – otimanje oko necega, guzva, navala,

grabljenje

jagmiti se – otimati se oko neceg, grabiti

jajce – jaje

jaka, orij. – ovratnik, kragna

jakako – svakako, dakako

jami ba – ma nemoj!

japija, orij. –  drvena gradja za kucu

japura – jama, kaljuza

jarak, orij – prokop, kanal

jaran, orij. – prijatelj

jaranica – prijateljica

jarko – zarko, vatreno

jaruga – udolina s vodom

jastuk, orij. – podloga za glavu

jaukati – glasan plac za pokojnikom u obliku

naricaljke

javo – jao!

jazuk, orij. – steta, kvar, grijeh, zali Boze!

jednek, orij. – prokop, kanal

jednoc – jedanput, jednom

jednozica – vrsta ponjave (dosta grubo tkana ponjava)

jedrica – bobuljica, akna na licu i tijelu

jedzek m. – jelo (jela nizana po redu na jednom

obroku)

Jelas – lokalitet, odvojak Donjeg Hasica izmedju

Tisine i Novog Sela

jendisati – nadvladati

jenga, orij. – djeverusa, udata zena koja se u

svatovima brine za mledenku

jer(a) – zasto

josika – drvo, joha

*Dodatak:

jetrva, ž. – žena muževljeva brata

jorgan, m. orij. – topliji pokrivac, najcešce ispunjen vatom ili vunom

K

kabl – sposoban

kabuliti – dati nekom nesto drago teska srca

kadifa – 1. barsun, vrsta platna; 2. vrsta cvijeta

kajase – uzde, siroki remen kojim se upravlja konjem

kajati – nosenje crnine poslije smrti drage i bliske

osobe

kajdur, orij. – red, raspored, uvijek isto

kakocati – oglasavanje kokosi

Kalavrasi m. – izraz za ljude koji su dolazili iz

Macve i prodavali drvene predmete na pr. vretena,

kuhace, nacve, oklagije

kaloper – vrsta cvijeta

kaluf – predmet po kojem se prave figure rucnog rada,

cipele ili kolaci

kaljace – gumena obuca za blato

kamara – gomila

kanafa – konop

kanal – vodeni prokop, korito

kanat m. – krilo ograde, vrata ili prozora

kangar – teza kompaktna tkanina

kangarusa z. – svecana suknja nacinjena od kangara

kantar – vaga

kantarija – vrsta ljekovitog bilja

kanjura – svitak vune, svile ili svilice

kapac – sposoban

karati – prigovarati

kastile, orij. – namjerno, hotimice

kavanusa z. – zena koja nudi i posluzuje kavu

kebati gl. – loviti, hvatati

kecelja – skolska kuta

kecke – pletenice

kefa – cetka

kerma – kvas

kevcija – zahitaca

kezme, orij. – prase

kezmica z. – mlada svinja koja se jos nije oprasila

kibla – kanta s poklopcem i drskom za nosenje mlijeka

kiblica – diminutiv od kibla

kicura - kita

kidisati – navaljivati, nasrtati

kifla z. – pecivo u obliku roscica

kijamet, orij. – nevrijeme

kika – kosa

kiljer – soba, prostorija

kirija, orij. – najam

kiselica – biljka dugih zelenih listova, kisela okusa,

upotrebljava se kao salata

kita z. – 1. muski spolni organ, 2. buket cvijeca

klanfa z. – zeljezna kuka

klapiti - udariti

klasura – ostaci suhih stabljika od kukuruza

kleberiti se – smijati se raskaleseno

kleto –  jako, puno, mnogo

klipaca z. – otkinuta osusena grancica, nesnalazljiva

djevojcica

klip-klop – cucni, ustani

klipici m. – stapici skojima su skolska djeca ucila

brojiiti

kljakav – osoba bez jednog od udova

kljucic – vrsta cvijeta, zuti jaglac

Kninevi – lokalitet, groblje u G. Hasicu

kniti gl. – bojati kosu ili nokte (prezent: knijem,

es, e; knijemo, te, ju)

kobiva – kao sto biva, toboze

koc m. – kolac

kodom – istom sada, tek

kolacara z. – zena koja dobro pece kolace, i vrsta

dinje

kolacici m. – uglavnom suhi kolaci; («Na trnu

kolacic». Obicaj da kuma nosi na trnu kolacice

mladozenjinoj kuci e da se i na taj nacin pokaze

svadbeno obilje)

kolara – mjesto za kola, uglavnom uz staju

kolesara – ponjava u obliku kola, krugova

kolija – puno kola na jednom mjestu

kolo, kolce – iskljucivo kolo na peci

kolobar – natekli podocnjak

kolomaz m. – crna mast za mazanje tockova na kolima

kolje s. – skupa kolaca uz grahorice i vinovu lozu

koljeba z. – koliba, na pr. u bostanu za cuvanje dinja

i lubenica

komaljika, otucak – unutrasnji dio kada se skine zrnje

s kukuruza

komati – kruniti zrnje s klipa kukuruza

kompa – plovilo niskog gaza za prijevoz preko rijeke

kompjer m.– krompir (Kompjer na tevsiju! krompir

izrezan na okrugle ploske i pecen s mesom za nedjeljni

ili svecani rucak)

kompjerusa – savijaca u koju se stavlja nadjev od

krompira s lukom, vrhnjem, jajem i slaninom

komsija m. - susjed

kona – prijateljica, susjeda

konda – kao da

kopilara – djevojka ili udovica koja je rodila dijete

izvan braka

kopile – vanbracno dijete

kopilinje – vanbracna djeca (kopilad)

kormaniti – upravljati ladjom

korpa – kosara

korpara – mjesto za izradu predmeta od siblja na pr:

korpe za odlaganje prljave robe i nosenje namirnica,

stolove stolice, lustere, pletenke, kolijevke,

krusare, podmetace za suhu hranu, vaze za suho

cvijece, koferi

korpari – ljudi koji izradjuju proizvode od siblja

kosibasa – prvi kosac

kostan – trava za goveda

kotac m – svinjac

kotlac – ocica u pletivu

koto(v) -  kotao, posuda za kuhanje na otvorenoj vatri

kova – kanta

kovcalica – metalna napravica za pricvrscivanje, kopca

kovcarica, kvacalica – kao gore

kozusak – posebno ukrasen kozuh za zenske

kozuv – kozuh

krajcani – zitelji jednog sokaka (Candzicani, Mikici,

Matijasevici...)

krastavica z. - krastavac

kr-bulj – birati a lose odabrati

krcav – slabunjav

Krco – nadimak, covjek slabunjavog zdravlja ili slabe

konstitucije

krdzumati – boriti se; grubo rezati

krecana – isto sto i gasara

kresa – sibica

krizban, ger.  – bozicno drvce

krkace – nositi nekoga na ledjima

krkati – previse jesti

krmadati gl. – psovati

krmeljko m. – muskarac koji se nije umio

krmeljusa z. – zena koja se nije umila

krmez, orij. – marama zagasito crvene boje

krnjaukati – glasanje macaka u veljaci

kronfe – krafne, ustipci, slatko osobito pokladno i

jelo uz mesare

krpa z. – marama, rubac

krpara – lopta od krpe

krpica z. – maramica, rupcic

krtoziti – izguravati se iz tijesnog prostora

kru(v) – kruh

kruna – kresta – 1. kod pijevca na glavi mesnata

izraslina 2. kod djevojaka cvijece umjesto jagluka

krusara – kosarica za kruh

Kruscik – lokalitet u G. Hasicu

krvenica – krvavica

krzamak m. orij. - ospice

kubanj – slozeno snoplje klasure

kubura – patnja, muka; vrsta crijepa, kanalica

kuburiti – patiti se, muciti se

kucanja – terevenka, neobuzdano slavlje

kucati se - lunjanje okolo trazeci nekoga za seksualne

potrebe

kuca – 1. iskopana rupica u zemlji za sadnju 2.

zavrsni dio igre skuljaka

kuca – kuhinja

kucar – stan u kojem stanuje zupnik

kucisce s. – mjesto gdje je nekad bila kuca u novije

vrijeme i mjesto gdje ce biti kuca

kudiljka – loptasti oblik vlakna lana priredjen za

predju

kudrav pr. – kovrcav s uvojcima

kudro (nja) – nadimak za covjeka kovrcave kose

kudrov m. – pas kudrave dlake

kukurikati gl. – kukurijekati

kuljen – kulen

kurdupiti – nespretno sjedati, penjati se, pentrati se

kusav – kratak

kutarisati se – rijesiti se necega ili nekoga

kvartir – iznajmljeni stan

kvit gl. pr. – izmiren, podmiren

kvitati gl. – podmiriti dugove

*Dodatak:

kajanje, s. (preko Bosne rušenje) – vrijeme žalosti ili nošenja crnine za nekim od bliske rodbine

kamciti, g. – iznudivati jadikovanjem

kapija, ž. orij. – vrata, ulaz

kapljevina, ž. – mast koja se cijedila ispod ražnja na topionicu

karan p – tužan, žalostan

kavedžija. m. orij. – onaj koji priprema kavu, ali i osoba koji uživa pijuci kavu

kazan, m. orij. – obicno veliki kotao za pecenje rakije

kila ž. – kilogram

koš m. – objekt napravljen prije od pruca, a kasnije od dasaka za spremanje kukuruza

kronfe, ž. ger. – krafne. Okrugli kolac od dizanog tijesta pecen na masti

kufer m. – kofer, kovceg

L

labrnja z. – pogrdno usna

lace – hlace

lad – hlad

laga – djecja plasticna duda ili cuca (djetetu se

njome laze da sisa majku)

lajati – prostaciti

lajavica z. – prostakusa

lajbici – grudnjaci

Lajka – nadimak

laloka z. – gubica

lampa – ptrolejka

landarati – hodati okolo bez potrebe

landaraca z. – zena koja bez okolo hoda

lapacat gl. - govoriti kojesta

laprdati – govoriti gluposti

larma – svadja, galama

larmati – svadjati se, galamiti

lata z. – limena posuda

lec gl. – leci

lec gl. - izleci mlade

legenj, ledjen – lavor, umivaonik

lelek – bogalj

lemozina, rom. – milostinja

lepeza – nakit na straznjem dijelu pocalice u obliku

lepeze kada se udata zena sprema «gologlava» tj. bez

marame samo s pocalicom

lepusika – trava kojom su se lijecili cirevi

letiti – trcati

lijevca – poluga na kolima

lilati – ljuljati dijete u kolijevci ili krilu

listerka – suknja od listera, laganog platna sjajnog

prelijeva

litalica z. – 1. prolijev 2. osoba koja ima prolijev

liza z. – cvijet, ukrasna biljka s cvijetovima pticjeg

kljuna crvene, roza i bijele boja (pelargonija)

loga – mjesto gdje krava iza teljenja lezi

loksice – gibanica

loncija – osoba koja skita od kuce do kuce

loncijati se – skitati se

lopar – okrugla ravna daska za kruh

lopindza – lopov

lozati se gl. – granati se (na pr. vinova loza)

lozavac m. – grah kojem se stabljika oslanja na kolac

lubenicarka – vrsta kruske, iznutra ruzicasto-crvena

lucevina – hladetina

ludara z. – otrovna gljiva

lug m. – gaj

lug m. – pepeo

lugara z. – podlozak za skupljanje luga odnosno pepela

luksija – spoj pepela i vrele vode za pranje rublja

*Dodatak:

lanište, s. – zemlja gdje je rastao pa pocupan lan (lan se cupao, a ne žeo ili kosio)

lavor, m. fr. – umivaonik, široka posuda za umivanje

LJ

ljeljak – lijesnjak

ljeljen – ljiljan

ljepinja – suplja pogaca, lepinja

ljeska – lijaska, siba lijeskovaca

ljopaz, orij. – mangup, pokvarenjak, skitnica,

neradnik

ljotati – srati (goveda)

ljucki pr. – ljudski

ljudikat gl. – ici medju ljude i razgovarati s njima

M

ma ja! – pa da

maca – mekana biljka koja se umjesto perja stavljala u

jastuke

macenice – tekucina koja se dobiva iz kajmaka kad se

od njega istuce maslo

macija – maceha

madzarica – vrsta plave sljive

madzun orij. – vrsta vocnog  pekmeza, inace i nadimak

maje – zene iz rodbine, susjede, prijateljice i

poznanice koje se brinu o pripremi, kuhanju i

serviranju hrane za vrijeme svadbenih  i inih seoskih

svecanosti

majiluk – pojam za sve koji se brinu  da sve bude u

redu  oko hrane na seoskim svecanostima

majkavicka – osoba ista majka i u fizickom i u

duhovnom pogledu

makasinke z. – vrsta cipela bez vezica

maljati se gl. – mazati lice crvenim papirom koji

pusta boju

maljav pr. – vrlo dlakav

mamlaz, madj. – glupan, tikvan, budalas, ljencuga

manisati gl. – naci nekom manu, gresku

mar(i)sati  gl. – tuci, udarati, stalno prigovarati

Marijanovicka z. – lokalitet, njiva

marinska svijeca – svijeca koja se blagoslivlja na

Svjecnicu i sluzi iskljucivo za paljenje kod umirucih

osoba

Markov dan m. – blagdan sv. Marka, zastitnik Pruda,

Balegovca, Tisine...

markovac – iris, perunika

marnit gl. - udariti

masat, orij. – brus, ostrilo, belegija

maslenica – pita s maslom

mase, masice, orij. – ozeg, hvataljka za zar

masnjav – odstajao, popaucen

mastrapiti – tuci, udarati, jesti halapljivo

mauna z. – mahuna

medecina – medicina

Medo, Medonja - nadimak

medjed m. medjedica z. – medvjed

mejtel, orij. – puckoskolac, objesenjakmur, orij. –

pecat, stambilj

melo – ostaci hrane koja se psrema za stoku

meraja, orij. – 1. javna livada ili pasnjak, 2.kraj

obasjan suncen

mesara – svinjokolja

metilj – bolest zivotinjska, osobito kod krava

metiljav – obolio od mertilja

metlina – biljka visine kukuruza koja se

upotrebljavala za izradu metala

metliste s. – drzak metle

mic(i)na z. – veliki cir

miloduv (h) – biljka ugodna mirisa

milosca – 1. svaki dar koji se nosi u posjet, 2.

pokloni mladenki koje  rodbina daje ispred crkve

neposredno proije svadbe

minda – osoba niskog rasta

miruv – miris

miso sveto – uzrecica «U ime Isusovo sveto!»

mjeur, mijur – mjehur

mlaviti gl. – trti, tuci, iscrpljivati

mliva z. – samljevena zitarica, obicno prvi godisnji

plodovi

mljecika z. – trava za stoku iz koje pri branju tece

tekucina slicna mlijeku

moca – vrsta safta ili slicnog umaka u koji se umacu

komadici kruha

mocaga z. – motka, toljaga

moci: prezent: mogu, mores, more, moremo, morete,

mogu; s negacijom ne mogu, ne mores i ne meres, ne

mere i ne more, ne meremo i ne moremo, ne merete i ne

morete, ne mogu

modrac – ulozak za krevete

moler m. Ger. – licilac, sooslikar

molovan pr. – dotjeran, namazn, lijep

mo(n)ce, postap. – pa

morda – mozda

morda – mozda

morkinja, curta – vrsta tikve, bundeve s narancastom

unutrasnjoscu, jestive, podrijetlom iz Kurdistana

morlice – kaluipici za pravljenje kolaca (medvjedje

sape)

mosur, orij.- cijev, tkalacki cunak s namotanim

koncem, mrsava osoba

mraziti - mrziti

mrcina – naziv za lijencinu (cuko)

mreza z. – vrecica mrezastog oblika za nosenje

namirnica

mrezica z. – zastitni dio na zadnjem kolu bicikla

mrkaljica – vrsta duge zenske rubine vezena mrkom

svilicom na obrubima, rukavima i prsima

mrljav – bezvoljan, polagan, «krepan»

mrtavac – pokojnik

muadzer, orij. – izbjeglica, doseljenik, emigrant

mucak m. – 1. pokvareno jaje 2. djecja igra

mukajet, orij. – nezainteresiran, nepazlji, ni da

pisne, bas ga briga

muket, franc. – stijenj, vostani, savijen u klupko ili

spiralu, gori za pokojne

muklije – tamnije

mur m. - pecat

musema, orij. - plasticni stolnjak

musmulje, orij.- smedja vocka, oskorusa

mustra z. – uzorak

mustrati gl. – tjerati u red, vjezbati

mustulugdzija  orij. – donositelj radosne vijesti

mustuluk – orij. radosna vijest

mutav – nesnalazljiv, nekomunikativan

*Dodatak:

me(h)ana ž. orij. – mej znaci vino + hane= kuca; gostionica, krcma

medžedija, ž. orij. – turski zlatni novac, lira, prozvan po sultanu Medžidu polovicom 19. stoljeca

misari, m. – oni koji su prisustvovali sv. misi

mraziti g. – mrziti

N

nabaska, orij. – posebno

nabelajiti – nastradati, proci lose, nadrljati

nabirikati se – urediti se, dotjerai se

naboj m. – natuceni dio stopala od cipele, koji moze

postati i gnojan

nabrajati – jaucuci nabrajati za pokojnikom iznoseci

gotovo u stihovima sav njegov zivot i tugu onih koji

za njime ostaju

nacigovati germ. – praviti nabore na tkanini

nacurovati se – dugo i lijepo djevovati, biti djevojka

nacinjati – posebnim kalupima ili tkanjem praviti dio

po dio svecanog pokrivaca a zatim spajati dijelove u

cjelinu

nadoci – dignuti se ( na pr. tijesto, doci s vremenom)

nadostukljati gl. - nadodati

nafaka - ono sto sudbinski dozivljava svaki covjek

nagrajisati – proci lose, nadrljati

naici i nadoci gl. – dizanje tijesta do odredjene

kolicine

naiskole, pril. - posebno

nakaret – ruzan

nakastiti (skastiti)orije. – naumiti, namjeravati

nesto

nakiljati – dosadjivati

nakititi se – na dan zastitnika sela obuci se bez

suknje, okititi glavu cvijecem, koja cura ima stavlja

dukate i na taj nacin «daje poruku da je punoljetna i

da je za udaju»

nalet orij- ruzna osoba ali i djavo, prokletnik

namaljati se – nasminkati se

namundiriti se – naljutiti se

namusuriti se – naljutiti se

nana – majka

naperiti – ugoditi, urediti

napoj - ostaci hrane ili posebno pravljena hrana za

stoku

na povatu – na dohvat ruke

naprosnjak – jecmenjak

nasaditi (kokos, patku, gusku) – staviti na jaja da

izlegu mlade

nasaraciti – staviti nesto tako da jedva stoji i da ce

brzo pasti

naspa – nasip uz rijeku

natacci m. – priglavci

navijeniti – staviti na vrpcu dukate ili neko drgi

nakit

navjescivanje - tronedjeljno oglasavanje djevojke i

momka u crkvi prije vjencanja u svrhu sprecavanja

nedozvoljenog vjencanja

navr´ prl. – navrh

nazdravo – bolest koze ili kostiju koja se pojavi bez

pravo razloga, zaboljeti iz cista mira

nazor, prilog – na silu, jedva

nebore – podstapalica u razgovoru kao: je, da, ovaj,

onaj....

necati  germ.– plesti u obliku mreze

necesnjak – vrag, sotona

nedilja – nedjelja

nefaljeno bilo! – ne primi Boze!

neja- nema

ni mi je zao – nije mi zao

niparasta – ni za sto

nobet - prilozi koji se prikupljaju od vjernika za

uzdrzavanje zupnog dvora

nogar - potopranj na kojem stoji stol

nositi casicu – u svatovima mladenka nosi casicu

rakije od osobe do osobe poljubivsi starije u ruku,

zene u lice, s mladjim muskarcima se rukuje, a

mladozenju preskace. Poslije ispijene casice svatovi

na pladanj stavljaju novac kao dar mladenki

nosa – tuta, nocna posuda

nosati – nositi nekog ili nesti neprestano (na pr.

bolesno dijete)

nula – najbolja vrsta brasna za kolace

nuzden – nuzan

NJ

njeko, njeki, njeka – netko, neki, neka

njesto – nesto

O

Obad - nadimak

obaska – napose

obavijesti zupljanima da ako tko zna za neku zapreku

zbog koje momak ili djevojka ne bi mogli stupiti u

brak da se obavijesti zupni ured

obiljezje – dar koji djevojka daje mladicu u zalog da

ga nece prevariti i raskinuti zaruke (najcesce dukati)

oblaguzan, zna, zno – osoba koja voli dobro jesti

oblazak – posjet porodilji dan dva nakon poroda

obremaca – motka (komad drva koji sluzi za nosenje

hrane preko ramena)

ocenasi m. – krunica

ocorapit – blesav, sasav

odar – mjesto na koje se stavlja lijes

odlegnuti – poceti, zapoceti ranju koja ce trajati, na

pr. odlegla se smijati

odloziti – naloziti vatru

odrljine – vec nosene stvari, vec jedeno jelo

odzevapiti – izdrzati, rijesiti se

ofajdisati se – okoristiti se

oglabati – pojesti sve do kraja s kosti

ogledati – oprobati hranu na pr.

oglocati – pojesti do zadnje mrvice meso na kosti

ois-stu – povik zapreznoj stoci

oka – mjera

oklagija, orij. – valjak za razvlacenje tijesta

okopiliti se – roditi dijete izvan bracne veze

olba – stara mjera za tekucini (oko 7 dcl)

opane – otpadne

opijelo - uoci i na Dan mrtvih svecenikova molitva za

pokonjika na njegovom grobu

oplecak – bluza

opricati – ispricati

oputravci – opanci ispleteni od tankih niti (

remenova) koze

orav, ora(v) – orah

Orka – zensko ime

orma – konjska oprema

orman – ormar

ornalija – ukosnica

oroz – pijetao

oroz – pijetao, kokot

orukvica z. – dio kosulje oko ruke, narukvica

ostal – stol

osubitati se gl. – usuditi se

os – nes – hoces – neces

os li? Hoces li?

osap – suseno voce

otarak – rucnik

otesliniti – nekoga se rijesiti

otkaniti se – okaniti se

oto – to

otoic – malo prije

ovarisiti se – okoristiti se

ozariti se – opeci se koprivom

*Dodatak:

obor m. – svinjac

ocale, i. – naocale

otpadan p. – neuredan

otraciti, g – obaviti nešto dobro, na primjer proslaviti svadbu, blagoslov, ali i otraciti dacu

P

pajdovati g. – poseban proces u mljevenju brasna

paklo, germ. – paketic, zamotuljak

pala z. – u igri pale i piriza duzi stap oko 0,5 m.

Kojim se udara piriz do oznacenog mjesta na pr. rupice

u zemlji, ograde

palanka, orij.- balkanski zaostali gradic

palija z. – stap

paljetkovati – poslije poznjevenog jecma ili psenice

slobodno skupljanje ostataka na svim njivama

panda – pa onda

pantljika z. – vrpca

panjkati gl. – klevetati, olajavati

para - prijedlog po

parabela, rom. – pistolj velike jacine

parica – vrsnica u godinama

parjenica – drvena naprava za pranje robe koja je

ranije posuta pepelo

parocic m. –  1. ministrant 2. sjemenistarac

parokija z. – svecenicka skola

parosnik – vrsnik u godinama

patispanja (pan di Spagna) – poseban kruh, vrsta mekog

kolaca od secera, brasna i jaja

patlidzan, orij – 1. crveni – paradaiz, rajcica 2.

plavi ili mrki mesnati plod duguljasta oblika

patrice z. – krunica

pe(k)sinav pr. – prljav

pecenica – odojak, uglavnom pecen na raznju za Bozic

pendzer, orij. – prozor

penjac m. – vrsta graha koji se penje uz pritku

perut z. – prhut

pesinav p. - prljav

petica – vrsta brasna

petrovka z. – jabuka zuto zelene boje, kiselkastog

okusa, sazrijeva oko blagdana sv. Petra koncem lipnja

pijuckati- cuclati

pilav, orij. – 1. gusto kuhana riza s ovcijim ili

pilecim mesom 2. svadba

piljiti – buljiti u nesto

piljkati – traziti nesto sitno, rasuto naokolo

piljotina - ostaci piljena drva

pindjiris m. – przeno jelo spravljeno od luka,

cesnjaka, paprike, rajcice i patlidzana

piriz m. – kraci stap (15-20 cm) koji se odbacivao

palom u igri pale i piriza

pirjan –vrsta kuhanog jela s rizom

pirmic, orij. – riza

piscaljka z. – zvizdaljka

piscati gl. - pistati

pizma grc. – mrznja, neprijateljstvo,  omraza

pjano m. – pijanac

plac – mjesto za izgradnju kuce

placka z. - pljacka

plackat gl. – pljackati

plajvajz m. ger. – zidarska olovka

planjka – fino obradjena daska

platon – kola s gumenim tockovima koju voze konji

plej m. – lim

pleskati se – tuci se po straznjici i pokazivati to

rukom stranci s kojom se osoba svadja

pletenka z. – veca boca opletena sibom

plik m. – natucen i gnojni dio koze s mjehuricem

plisirka z. – suknja usivenih i uglacanih gustih

nabora

pljevac m – sprava za cupanje korova iz psenice

po – pola

poasiti se gl. –  uzoholiti se, osiliti se

pobardati - popamtiti

poboravljati – zaboravljati pomalo

pocalica – odjevni dio posebno izradjen, tkan ili

vezen s ukrasima na glavi udatih zena

pocrljenit gl. – pocrveniti

pocekicati – sumarskim cekicem oznaciti drva za sjecu

pocekicana marama – plis na kojem su sare vec bile

izbrisane opet je postao kao nov za to predvidjenim

radnjama. Otud izraz za nesto novo „kao ispod cekica”

poc(i)ne – crna lagana zenska obuca od valjane vune s

gumenom potplatom

podmazivat gl. – mazati zemljani pod u kuci ilovacom

podmjeriti se gl. – kupiti potrebne namirnice

podmjerivati se gl. – ici u kupovinu pred blagdane

podnimiti se gl. – nasloniti glavu na dlan ruke

naslonjene na lakat

podvezac m. –

pofajn pril. – podosta

pofala z. –  pohvala

poinaditi se – posvadjati se

pokljukusa – rijetko tijesto od brasna, vode ili

mlijeka te jaja, kasnije premazana kajmakom (velika

deblja palacinka)

pokodlaciti – pretvaranje zle duse u spodobu koja

plasi ljude nocu

pokopiliti se – roditi dijete izvan bracne veze

pokr´at – potuci, unistiti

pokrivaca – 1. tkani ili vezeni komad tkanine na kojem

se kleci u crkvi (okolica Bos. Samca); 2. pokrivalo za

novorodjence

pokrov – posebno izradjena plahta kojom se prekriva

pokojnik

pokucnice z. – papuce koje se nose samo u kuci

pola z. – okrugla drvena zdjela kojom se prenosio

kukuruz ili psenica

poletusa z. – osoba koja ima sklonost raznositi

vijesti po selu (ugrabiti mustuluk)

Poloj i pjeskara – lokaliteti

polutan, polutanka – djeca iz mijesanih brakova

poljar m. – cuvar polja

Poljar - nadimak

poljevanica – pita, obicno polijevana vrucim uljem i

vodom

poljevati – polijevati

poljevusa z. – pita od vrlo tankog tijesta, obicno

polijevana vrelim maslom

pomada – svaka krema za lice

ponediljak – ponedjeljak

ponocka z. – polnocka, bozicna misa u pola noci

ponjavci – donja plahtica za djecje lezajeve

ponjavica – prostirka za novorodjence

pop m. – iskljucivo za svecenika pravoslavne vjere,

inace ima pejorativno znacenje

popara – jelo od starog kruha

poradjivati gl. – pospremati po kuci

postelja – krevet bez uzglavlja

posvecenje – jelo koje se nosi na veliku subotu na

posvecenje u crkvu i blaguje se za vrijeme uskrsnog

dorucka

Postac – ime macka

postucati . potkratiti kosu, brkove, bradu

potavniti – potamnjeti, potamniti

potkoljenaca – tkani ili vezeni komad tkanine za

klecanje u crkvi (okolica Odzaka)

potkriza – suhi kruh, izrezan i poliven vrucom vodom

ili mlijekom i jajima a potom zapecen

potpocalica – odjevni dio ispod pocalice, obicno od

beza

potpraciti se – nabosti se pod nokat ruke na iverje

povezac m. –

povratiti se gl. – budjenje iz nesvijesti

pracjep – sprava za guljenje kuhane sibe

pracak – prakljaca, plosnata drvena naprava kojom se

tuklo rublje pri pranju na potoku

prakatur – crkvenjak (opcenito) a najvise onaj koji

skuplja milostinju

pregaca – odjevni predmet 1) bogato ukrasen u narodnoj

nosnji 2. obicni zastitni odjevni predmet pri radu u

kuhinji

prelac m. – sudionik prela (sijela)

preslicak – gornji dio preslice na koju se stavlja

kudjelja

pridjecit gl. – propovijedati u crkvi

priglavak -  vrsta pletene vunene, lanene ili od

konoplje carape do gleznja u raznim bojama

prijosnji – prvotni, prijasnji

prika – prijak, muski clan obitelji povezanih udajom

ili zenidbom

prikanjkati se –plkakati do iznemoglosti

prikipiti gl. – jako se uzrujati

priko – preko

prikobacit gl. – preskociti

prilaz – drveni prijelaz izmedju 2 dvorista ili 2

njive

prilaz – posebna daska, povisena stepenica izmedju

dvaju dvorista blize  rodbine

primenka ili primenjak – nadimak

prinos m. – poklon u naturi prigodom svadbi ili daca

(meso, kruh, riza, kava, secer, kokos,...)

pripoznati gl. – darovati na svadbi

pripoznavanje – darivanje mlade i mladozenje na svadbi

prisnapiti gl. – upregnuti svu snagu da se nesto

postigne, dodijavati, stalno traziti

pristala – lijepa, stasita osoba, 2: biti u nevolji,

nedoumici –«Gdje sam sad pristala?»

prisc m. – prist

pritereznit - prevagnuti

priusak – e da ne bi, ma da

privariti – tijekom zaruka prekinuti zaruke i otici s

drugim momka

privrat – dolazak nove vlasti (iza II svjetskog rata),

stariji ljudi nisu nikada govorili oslobodjenje

privrata z - palacinka

prkati – izazivati

prkeljati -1. pocetak djetetova govora, 2. govor radi

govora

prnjavor – nered, smece, zabacenost

procijepak – plavi proljetni cvijet, vjesnik proljeca

procvast gl. – procvjetati

prolopoviti se – pokvariti se, ne biti dobar kao prije

(nema veze s lopovlukom)

propelo s. – raspelo

prost – jednostavan

prosto ti – slobodno ti

prosenica – djevojka koja se prosi

prosnja z. – prosidba

prova z. –

prstenovanje – cin momka i djevojke prije

navjescivanja, kada se momak i djevojka zarucuju i

kada mladic djevojci daruje prsten u prisutnosti

najblize rodbine

pucanj – sprava za obradu kudjelje

pucavice – kukuruzne kokice

pucpula z. – vrsta dvodjelnog dugmeta koje se spaja uz

onomatopejsko «puc», a za razliku od obicnog dugmeta

nema rupe na odjeci

puic – poziv svinjama za jelo

pula z. – dugme

puljkati gl. – pomalo uzimati vodu

pumpa – cesma, mehanicki bunar

Pupo m. – pupak (i nadimak)

pura z. - zganci

purati – peci kokice

purka – kokica od kukuruza

pusola z. – papiric na kojem je napisana neka poruka

Pustara – lokalitet izmedju Dubice i Balegovca tik uz

rijeku Bosnu

puscat gl. – pustiti

putar m. – cestar

putrusa z. - kuja

puvaca z. - zaba

puzavac m. – sitno cvijece malih, plavih cvjetova,

brzo se razmnozava i «puze» uokolo

puzder – tvrdi otpaci tucenog lana

*Dodatak:

pecenjak, m. – mladi kukuruz, kuhan ili pecen

peškir, m. – ubrus, rucnik, otarak

pirinac m. - riža

placar(i)na ž. – taksa za upotrebu prodajnog mjesta na tržnici, ali i placanja poreza svatovskih uzvanika kroz djevojacku kapiju

plao – puno

plast, m. – sijeno složeno u obliku stošca

ploska, pljoska ž. – plosnata bocica, staklena, opletena ili presvucena kožnom navlakaom a upotrebljava se osobito u svatovima za nošenje šljivovice

poboraviti g. – pozaboravljati

pobro m. – pobratim, prijatelj

pode – svecanost prvog posjeta rodbine tek udatoj ženi, obicno prvu nedjelju poslije svadbe

podvezaca, ž. – bijela krpa s dugim vezicama u kojima se na obremaci nosila hrana

podani – sudionici svecanosti poda

polka i prsten – vrsta igre, skrivanja i traženja

položaj m. – dijete koje dolazi u odredenu kucu na Badnjak i zatice pod strehu iznad praga šušanj, hrani živad i biva posebno darovano

ponjava ž. – prostirac ili pokrivac domaceg tkanja

povjesmo s. – posebno obraden svežanj lana cija se preda upotrebljavala za finija i tanja tkanja

pracice, i. – trijeske, iverje

prelo, s. (sijelo) – u pocetku zajednicki vecernji sastanci žena poradi prediva, a kasnije naziv za bilo kakave vecernje poslove i razgovore

preslica, ž. – drvena naprava (štap na vrhu proširen) za predenje, vrlo cesto lijepo ukrašen i izrezbaren

prikazivanje, s. – cin darivanja mladenke i mladica javno pokazan i izrecenkao i darivanje rodbine od mlade

priterezniti g. – prevagnuti

prten – lanen ili od konoplje

puzno – kasno (puzni pilici npr.)

R

rada, pril. - rado

radijon m. – radio

rajet  m. orij. – mir, spokoj

rajf m. ger. – ukrasni obruc u zenskoj kosi koji

sprecava padanje kose

rajsnegla, ger. – okrugli cavlici manje jacine - za

papir

raka – mjestp u zemlji iskopano za lijes

rama z. – okvir

rampa – metalna pregrada preko pruge

ranka z. – prvo sezonsko voce i povrce

ranjenik – prase koje se hrani cijelu godinu za klanje

u studenom ili prosincu

ranjenik, hranitelj – sin, obicno najmladji, koji se

brine za roditelje u starosti i koji u vrijeme

austrougarske vladavine nije isao u vojsku ili rat

rascerat gl. - rastjerati

raskamuziti se – prekuhati se

rasoda z. – povrce i cvijece za presadjivanje

raspust – skolski ljetni i zimski praznici

raspuscenica – razvedena, rastavljena zena

rast(ic) m. – hrast, hrastic

Rastik – lokalitet u G. Hasicu

rasak – drvena naprava za namatanje ispredene vune,

konoplje ili lana

razbit gl - razbiti

razbit, prid. – razbijen

razor – vrsta oranja u sirini od 4-5 metara; dijelio

se u dva odorka (dio zasijane zemlje sirok 2-2,5

metra)

razrajtati – potrositi uludo materijalna dobra

razvasariti – napraviti u kuci nered

regiljati – uredjivati sebe ili drugog, dotjerivati se

reklja, ger. – posebno izradjen i siven gornji dio

zenske nosnje, dugih rukava s ovratnikom, na prsima

nabran; neka vrsta kaputica. Oblaci se na bluzu, a sa

suknjom istog materijala cini komplet

rena, ger. – pecnica, zatvoreni dio stednjaka

resma – ogrlica od bobaka, sitnog zrnja ili

duguljastih ukrasnih plastificiranih komadica kojim su

se kitile zene

rest – uglavnom zatvor, ali u znacenju produzene

nastave za djecu koja su slabije ucila

reza – metalna pravokutna plocica za zakljucavanje

vrata

rikavac m. – jaki teski kasalj osobito kod djece

riljati – raditi tesko i neprekidno

rjesavati – prezent: rjesajem, rjesajes, rjesaje,

rjesajemo, rjesajete, rjesaju; imperativ: rjesaji,

neka rjesaje, rjesajmo, rjesajte, neka rjesaju

robica z. – komplet odjece za novorodjence

rogulje – drvena naprava za prevrtanje i skupljanje

sijena

rondati – prigovarati i lupom po kuci pokazivati

ljutnju

rosenjak – nezreli klip kukuruza

rospija, orij. – prostitutka, zena lakog morala

rosuljak m. – nedozreo plod, tek propupan cvijet,

mlada osoba

rota – dragost, veselje, milina

rotka – rotkva

roza – pod kamenom nabrana rubina ili suknja sitnih

nabora

rozac – roznati cesalj

rsuz – vidi ugursuz

rsum – galama, nered, vika

rubina – kosulja

rudica – materijal za pletenje carapa, kapa, rukavica,

rudicanki

rudicanka – topli, crni, cetvrtasti ili trokutasti

vuneni rubac

rukavi – odjevni gornji dio, posebno izradjen, slingan

i vezen

ru´o – namjestaj i odjeca mladenke koji se vozi dan

prije vjencanja momkovoj kuci

rus m. – zohar?

Rus – nadimak

rus pr. – crvenkast

rusiti se gl. – nositi crninu, zaliti za pokojnikom

rutvica z. - mirisna biljka

ruzice – iskljucivo se misli na sitne ruze penjacice

*Dodatak:

rabota, rus. ž. – pejorativno znacenje za rad, za teški težacki rad

rado – pauk („bijeli rado”-radost)

ranjenik m. – svinja koja se posebno hrani za svinjokolju, (mesaru), tovljenik

S

saburli, orij. – normalno, pristojno se ponasati, biti

strpljiv, stalozen

sad m. – nacin sadjenja

safun. orij. – sapun, staro mu je ime midlo, to danas

imaju svi slavenski jezici, od glag. miti, umiti

sa(h)ibija, orij. – gospodar, vlasnik, domacin

sakreska orij- vrsta tikve, bundeve duguljastoga

oblika zelene ili zute boje od koje se rade pite

savijace,  zvane bundevare 

saksija orij. –glinena posuda za uzgoj cvijeca

salauka- orij. bura, oluja, vihor, nevrijeme, mecava,

nepogoda

samodosla- djevojka koja je prije zaruka otisla s

momkom iz roditeljske kuce ( toboze «   

ukradena»).Crkva na to nije gledala s blagoslovom, cak

su te kuce mimoilazene za bozicnih blagoslivljanja

kuca

sandzija- orij. ziganje, probadanje u tijelu

santrac orij.- drvena ograda oko bunara

sara, madj. – gornji dio cizme

satljik- germ.- stara mjera

satrap- okrutan covjek

satrca- ljetno svjeze jelo od mladoga luka, sira i

kajmaka

Savulje- lokalitet, njive uz rijeku Savu

secija, orij. - klupa za sjedenje i lezanje smjestena

uza zid i prkrivena cilimom ili ponjavom

sedamnest br. - sedamnaest

sekser, ger. – sitan austrougarski novac

seliste – mjesto gdje je nekad bilo naselje

sepet, orij.- kos, kosara, leten od posebih drvenih

traka i stapova

serbez orij.- biti u miru, miran

sestric – sestrin sin

sic m. – sjedalo na biciklu

sic m. – vjedro ili posuda za vodu

Sico - covjek sitnije gradje, nadimak

sico – vrsta sitnijea graha

sikera-sjekira

Siljevac- lokalitet izmedju gornjeg Hasic, Aginog

imanja i Sinkovih kuca blizu pruge

sinija - mali okrugli niski stol na kojem se razvijala

pita i objedovalo

sinosnji pril. v. – sinocnji

sirenica z. – pita od sira

siroma m. - siromah

sirutka- tekucina koja se prije sirenja izdvaja iz

mlijeka

sitarka z. - ponjava izradjena na sitast, djuljivakv

nacin

sjerocad – sirocad

sjerotinja – sirotinja

sjerutka          isto

sjetovati- svjetovati, savjetovati

sjetuje- svjetuje, savjetuje

skakucat gl. – skakutati

skalamusiti – napraviti bilo sto na brzinu

skastiti – namjeravati nesto, odluciti se

skemlija orij.- mala prenosiva klupa za sjedenje

uglavnom namijenjena djeci

skliza z.– led za skijanje, spust na snjeznom nanosu

sklonisce s. – skloniste

sknabditi se gl. - osigurati se, snabdjeti se

skobiti se – susresti se

skrizaljka - krizaljka

slabina z. – slabost

slatkovina-vrsta biljke puzavice koju vole govoeda i

prasaf

sletit gl. – sletjeti

sluskinja z. - sluzavka

smetara – smetiljka

smlata- osoba koja se ne snalazi u vremenu i prostoru

smok – mlijecni proizvodi, osobito kajmak i sir

smradara -  osoba koja od jedne do druge kuce prenosi

ruzne stvari i tako zamece svadje

smrda z. – 1. biljka jakog smrdljivog mirisa, 2. od

dragosti nazvana curica u pelenama

smrdulja z. – osoba koja smrdi

sobica - mala, obicno djevojacka soba

soc m. – talog od kave i umak

sofrica – stolnjak na kojem se na njivi jelo

sofra orij. – postavljeni stol za jelo, rucak ili

veceru, nije iskljucivo vezano uz siniju

soj, orij. - rod, pleme, narod, koljeno ili bagra,

pasmina sorta

sojisati orij. – ciniti nad nekim enorman pritisak da

nesto ucini

sokak- manja cesta koja se odvaja od glavne seoske

ceste, sa ziteljima, uglavnom jednoga prezimina od oko

l0-l5 domacinstava (znalo je biti «padobranaca» tj.

onih koji bi se prizenili i donijeli novo prezime

npr.u sarica ili Candzica sokak, odakle potjecem, uslo

je tako prezime Andric i Dragicevic)

sola – padalina u obliku sitnijega grada

solenica-   isto

solenka - zdjelica za sol

solentar (sulentar) - metalni produzetak dimnjaka

somet – tkanina (samt ili barsun)

somun- orij.-kruscic od psenicnog brasna s kvascem

sove –sosica-racvasta naprava, drveno postolje  na

koje se stavlja daska za rad npr. Za krecenje

sovura – sova

spandzati gl. – zdruziti se s nekim u nemoralne cesto

i kriminalne svrhe

spjerine - ostaci od obroka spravljeni za zivotinje,

napoj, splacine, spirine

sprasna – krmaca koja ce se oprasiti

sprljusit gl. – napraviti na brzinu nesto za jelo

srca – staklo

sreda z. – sredina

srma, orij. – srebrene i zlatne niti za ukrasavanje

vezene odjece

stalak-drvena naprava u kojoj su bebe pocimale svoje

prvo osovljivanje na noge

stan - razboj, drvena naprava za tkanje

starosvat (stari svat) - uz kuma jedan od svjedoka na

vjencanju i bitna osoba u svatovskoj hijerarhiji

starosvatica - supruga starog svata

Stazija - Anastazija

steona prid. – stelna

stoja – novcanica od 100 dinara

stora – prozirni mateerijal za zavjese

struka - nanizani dukati na platnenu ogrlicu

struka - odvojak rijeke koji se stvara za proljetnih

ili jesenskih velikih kisa, a ljeti nestaje

stubla  -  drvena duboka duguljasta zdjela u kojoj se

cuvao grah, brasno i sl.

stublika – isto kao gore

stucak – rukohvat lana

stuga – depresija

stupa- drvena sprava za tucu lana i konoplje

sud m. – posduda;  sudiste

suknena ponjava - deblja ponjava izradjena od

grebenanog lana, vune ili konoplje

suknuti - pobjeci

suknjara – donja ponjava

sumlja z. – sumnja

sumljati  gl. – sumnjati

sumljiv pr. – sumnjiv

surlaca z. - osoba koja radi sve po svom bez obzira na

savjete

surlati gl. – raditi sve po svojoj volji

sutlijas m. orij. – riza kuhana u zasladjenom mlijeku

svaja- svastika, zenina sestra, sestra prema

sestrinome muzu

svjetlica – munja

svedno pril. – svejedno

svenosan, a, o – odjeca za razliku od misne koja se

nosi pri svakodnevnim poslovima

svezacici – dio narodne nosnje, siroka dupla, svilena

ili od boljeg platna traka sa zavrsecima na trokut,

vezena ili /i  slingana, omotana oko pocalice i na dnu

prekrizena pricvrscena ornalijama ili druge vrste

ukosnica

svjetlac – buba koja nocu svijetli

*Dodatak:

sirnjaca, ž. – pita sa sirom od dizanog tijesta

spatljicav – izbirljiv na hranu

stog, m. – plast sijena ili slame složen oko drvenoga stupa

strnjak, m. – strnište, njiva poslije pokošene pšenice, jecma ili zobi

S

sajdarane, sangarane –

saljdek – posuda slicna tavi

samar – pljuska

Sapan – nadimak

sapan - koji ima ruke u obliku sapa

sarage – zadnji dio zapreznih kola

saraljke – kalupici za kolace

sarentija – sareni odjevni i ukrasni predmeti

sarenica z. –

sargija – orij.- muzicki instrument, vrsta tambure s

dvije zice

Sargo – ime psa

sarenka z. – krave dlake razlicitih boja

sarka – 1. komadici plocica prikovani na vrata i

prozore 2. kokos sa srenim perjem

sarov m. – pas dlake razlicitih boja

scap m. – stap

scapit gl. – na brzinu nesto ugrabiti

seblav, seblast pr. – koji neravno hoda

seboj, orij. – sredozemna biljak zutih cvjetova

secerlama, prij. – dugacki bonbon

seeset br. - sezdeset

sega – sala

sejtan, orij. – vrag, djavao

senica z. – psenica

senicni pr. – psenicni

sicariti, orij. – okoristiti se, zaraditi

sifonjer, fran. – ormar za robu

sifun – tanje pamucno platno tvornicke proizvodnje

sigicati – ponasati se prekoketno

sikati – udarati, gurati nogom plocicu u djecjoj igri

siljeze – mlado prase

siljoguz m. – osoba koja uvrce guzovima kad hoda i

pravi se vazna (manekenka)

sirit – ukrasna traka na obrubima odjece

sis – metalna napravica s dugom drskom i okruglim

vratascima u kojoj se przila kava na otvorenoj vatri

sisulja – psenica koja nema ovrske

skatulja – kutija

skipati – namigivati

sklojo m. – vrsta noza

Skoliste s. – mjesto gdje je bila skola

skrinja – iskljucivo lijes

skripan pr. (cipele) – cipele ili sandale izradjivane

kod obucara za posebne prigode na pr. kada bi se

djevojka «nakitila» tj. postala punoljetna

skuljak – okrugli mali kamen za tzv. Igru skuljaka

slajbok, ger. – novcanik

slafruk m. ger. – kucna haljina

slajer, ger. – ukrasni veo na glavi djevojci prigodom

vjencanja

slauf m. – gumeno crijevo, unutarnja guma za bicikle i

za ostale gume koje sluze za prijevoz

slifer, ger. – platnena navlaka za jorgan ili deku

sliper, m. – drvena greda, podloga za traznice

slingati – posebna tehnika veza i izrada crteza na

tkanini

slopiti – staviti nesto tek tako, zatvoriti

sljaga – vrsta kartaske igre

sljoka – sitni svjetlucavi ukrasi na odjeci

smagati – zeljeti

snala, ger. – ukosnica

snjira – vezica za cipele

snjura, ger. – elektricni izolirni vodic

sodor – sitni kamen uz rijeku

solja, ger. – salica za kavu s ruckom

sopa – 1. obliji dio jajeta, 2. istureni dio kose

ispod zenske marame svezane na zatiljak

sorvan – dukat

spice – kostice bundeve za ljuskanje

spigla – ogledalo

spitalj – bolnica

stagalje – koliko je toga, mnogo necega

stemati, ger. – razbijati zid ili beton

stender m. – metalni stupici za struju na kucama

sto reko njaki – izraz, postapalica «sto bi netko

rekao»

stofic m. – lagana tkanina za izradu svecanije zenske

narodne nosnje

stokrla – stolac bez naslona

stranjga – debelo uze kojim se vodila stoka (konji i

goveda)

streka, ger. – brava

strena, ger. – svitak vune ili slicnog materijala za

pletenje

sukundbaba z. – prababa

sukundjed m. - pradjed

suma se – blesav covjek

susanj- grane hrasta ili drugog drveca sa suhim liscem

suska – kukuruzovina

suskara -  isto sto i slamarica, samo se umjsto slame

u navlaku stavljala suska

*Dodatak:

šape, ž. – vrsta kolaca zvane medvjede šape, pecena u metalnim posudicama (kalupima ili morljicama)

šeper, m. – pruce

šlajbuk ger. – novcanik

špajza ž. ger. - smocnica

švaler, m. ger. – ljubavnik

T

tabak m. – duhan

tabati gl . – tuci

taban pr. – tucen, istucen

tabla – dio peci na kojoj se kuha

tablic – vrsta kartaske igre tablane

tabljica – stari skolski pribor, pisaljka ali i cin u

svatovima kada se na tacu stavlja novac kao dar mladoj

iza popijene casice rakije

tacke – drvena kolica, pomagalo u radu

takoti! – tako ti svega (kao zakletva)

tal, ger. – miraz, nasljedstvo

talasika, orij. – strugotina drva

talijer – vrsta kovanog autrijskog novca

tanjiraca – vrsta orudja za usitnjavanje zemlje

tapati – polagano i tiho hodati

taraba, orij. – ograda od dasaka ili betona

tarana, orij. – 1. suho tijesto zrnasta oblika i 2.

juha s ukuhanom taranom

tarapana, orij. – neprimjerena zabava

tasna – skolska torba

tavno – tamno

taze, orij. – novo, svjeze

tegla – zemljana posuda za kiseljenje mlijeka

teke – malo

tela z. - tele

telal, orij. – vjesnik

teljig – drveni okovratik volovina

teniske – tenisice

teocak m. i telecak m.– dio stale predvidjen za telad

tergalka z. – vrsta suknje od poliesterskog platna

tj. tergala

testa – cesta

testera – pila

teta parokova – domacica u zupnom uredu

tevabija, orij. – svojta, rodbina

tevsija – tepsija

tezga, orij. – ducanski stol ili klupe na trznici

tijo – tiho

Tindir – nadimak i ime konja

tipa – gruda snijega

tipati se – grudati se snijegom

tiritnjaca – pita uglavnom s nadjevom ovdje uglavnom

sa sirom

Tis(i)na – lokaliteti kod Bos. Samca

tisljer m. ger. – stolar

tisljeraj m. ger. – stolarska radionica

Tisnjani – stanovnici selaTisine

titoljiti – sitnicariti

tjemenjaca – bolest na glavi male djece, ljustenje

koze

tkanica – otkan pojas u raznim bojama

tkunja – dunja

tmora – mora

tobati – gomilati blato na obuci

tociljati – dobro ulastiti, uciniti nesto sjajnim,

bljestavim

tocak – bicikl               

toic – malo prije

tonja – vlaga

topionica – dugi pleh koji se stavlja ispod odojka na

raznju

topljenica – mast koja se dobivala od pecenog odojka s

raznja

torav – prljav

torba – vrsta tkane muske torbe a i opcenito torbe

torbica – vrsta tkane ukrasene zenske torbe

torgulja – vrsta sljiva

tota – vrsta peradi posebno lijepog perja (crno perje

s bijelim tockicama)

trabuljika – biljka koja se stavljala maloj djeci

protiv ojedina izmedju nogu

tragace – drveni nosac koji nose dvije osobe

trajvan m. - tramvaj

tralja ili trulja – krpa za pranje podova

traljke – krpice za igru lutaka u curica

travnik m. (travnjak) – pasnjak

treger m. – naramenice za pridrzavanje hlaca

trempe, orij. – mali rucni glazbeni instrument,

okrugla udaraljka s metalnom plocicama

trenica – ribez

tresnjo – vrsta graha

trganje – osobito se misli na branje kukuruza

triketrake –  jednostavne plasticne sandale

trlica – naprava od drveta i netala u kojoj se odvajao

lan od puzdera

troca z. - pokvarenjakinja

trud – vrsta gljive koja gori, palila se u povratku s

posvecenja hrane na Vel. subotu

truljarka – ponjava nacinjena od starih komadica

platna osobito za podove ili podmetace za sjedenje u

koluma

tu(m)basi – lazni dukati

tubav – tup

tuberan – covjek bolestan na pluca, grudobolnik

tucak – lutalica, siromah, jadnik

tucet – tuce, skup od 12 jaja

tucindan – dan prije Badnjaka kada su se pecenice

(odojci) pripremali za pecenje koje je bilo na Badnjak

tucak, tucci – uskrsna sarena jaja

tude pril. – tu

tufna – tockice na haljini

tulencati gl. – stalno prigovarati

tulumbe orij. – kolaci s posebnim prelivom

tumbati – premijestati

tunjkati – govoriti kroz kao Francuz

tup uz. – eto, na, upravo dodje

turiti – staviti, ali i gurnuti

turko – muslimancic

tusiti – gusiti

tuvati – ici u tami jedva se snalazeci

tuzgav – prljav, osobito oko usta od hrane

*Dodatak:

te(r)luci, m. – natacci, odjevni predmet od vune za donji dio noge za zimsko vrijeme

teget plava boja – tamno plava boja

trijem, m. – natkriven prostor kojem jednu uzdužnu stranu cini zatvoren zid a drugu stranu niz stupova koji drže krovnu konstrukciju

tumbas m. – lažni dukat

U

ucepiti – stati nekom na nogu ali i reci nekom nesto

ruzno

uckur, orij. – konop umjesto gume u gacama

udati se gl. – (pejorativno) ozeniti se a zivjeti u

zeninoj kuci

udavka – ici na udavke u znacenju ici na ispracaj

mlade s darom s tim da je mlada prije osobno dosla i

pozvala na udavku

udurisati se – dotjerati se, urediti se

udzera, orij. – zasebna drvena prostorija postavljena

na kamenje i ciglu, uglavnom radjena za mladence, a

mogla se po potrebi prenositi

uferciti – razumjeti nesto, shvatiti nesto

ufitiljiti se – dotjerati se, ali i smrsaviti

uganiti – uganuti nogu

ugasen – tamnija boja, tamniji

ugur, orij. – surpotnog znacenja i ne donosi srecu i

blagoslov gad

ugursuz – gad

ujak/ujaci – majcin otac; u Bosni izraz za Bosankse

franjevce

ujam – naknada za mljevenje brasna

ujati se – postati vrlo neposlusan i nepodnosljiv

ujdurma, orij. – smicalica, podvala

ukopnici – ljudi iz susjedstva koji kopaju grob i

ukopavaju pokojnika

ular – povodac za konje

ulindisati se – ukakati se (dijete)

ulitati se – prolijevom se uprljati

uncut, ger., madj. – objesenjak

unter, ger. – podsuknja

upantit gl. – upamtiti

upuscat gl. – pustiti nekog da radi sto hoce

urija – pasnjak, livada, ledina

uscaviti se – usmrdjeti se

uslag m. – krpa namocena u hladnu vodu za skidanje

temperature ili kod uganuca

usnjak – nausnica

usur – kao i ujam

utaban – utrt put

utitoljiti se – uplasiti se

utrnjen – ugasen

utrositi – abortirati

utvaj – livada

uvratine – gornji dio njive uz susjedovu medju gdje su

redci kukuruza sijani ne po duzini nego po kracini

uzici gl. – dignuti se (tijesto s kvascem)

uzovnici – uzvanici

*Dodatak:

udunjiti g. - splasnuti (izraz za probušenu loptu)

umrtavljen p. – umtvljen

uštipak, m. – domaci vrlo jednostavan kolac, pržen u vrelom ulju a dolazi od glagola uštipnuti što znaci pomalo kidati od tijesta i stavljati u vrelo ulje

utrniti g. – ugasiti

užižiti g. –l. pokvariti se (grah);

V

vakat orij. – vrijeme

vaki, a,o – ovakav, a, o

vala – rijecica doista, zaista

valov – drvena naprava odakle su jele svinje, korito

valja – treba, mora

vamo – ovamo

vangla – zidarski alat za uzimanje maltera

vanjkos , madj – jastuk, perina

varica - kuhano zasoljeno zrnje  kukuruza,  najcesce

tzv. bjelica, posluzivalo se za vrijeme prela dugih

zimskih veceri

vas – sav

vastati se – hvastati se

vatrenka – mlin koji se pokretao na vatru a ne na vodu

vehna – duguljasti psenicni kruh

velika soba – obicno  roditeljska soba, kasnije dnevni

boravaka

verem – tuga, zalost

ves – iskljucivo muska kosulja

vestet, ger. – stolarska radnja

vezen – vezen (od glagola vesti)

vidjati – vidjeti

viksa- krema za cipele

viksati - mazati cipele

vjencic – vijenac od cvijeca koji je djevojka, ako je

do vjencanja bila nevina na dan vjencanja skidala s

glave i ostavljala na oltaru, sto je bio znak velike

casti

vjestura – vjestica

voda(m) – ovuda

vode(k) – ovdje

vodenica – mlin i za kavu

vodica z. – blagoslovljena voda

Vranjo - Frano

vratilo s. – dio tkalackog stana

vrbak –  vrbiste, nasad vrba

vrijed  m. – prist, cir, gnoj

vrijeme – mensis, mensrtuacija, mjesecnica

vrpati – pretrazivati, raditi ne previse «napredan»

posao

vrtiguz- vrckasta, koketna djevojka

vrtlacic- mali vrt za cvijece

vrtlak – vrt za povrce

vude pril.. – ovdje

*Dodatak:

vašer, mad. – sajam, pazar

vojnica ž. – vojska, vojna

vožan – vozan

vožati – vozati, voziti

Z

za(k)jucer – prije 3 dana

za(k)sutra – za 3 dana

zabremzat gl. – zakociti

zacrljeniti se gl. – zacrveniti se

zacuriti se – postati djevojka

zadu(v)a – zaduha, astma

zafijariti – baciti nesto daleko da se ne nadje

zagalasiti (se) – podici suknju ili hlace da se vidi i

intimniji dijelovi tijela

zajde – zadje

zajdem, zadjem – pocnem

zaljevaca z. - posebna posuda za zalijevanje cvijeca

zaljevati – zalijevati

zaod – 1. nuznik, zahod, 2. zalazak sunca

zapreg – kecelja, pregaca

zaprizmiti – zavaditi se

zaprzniti – isprljati

zasjeka – lokalitet izmedju Grebnica i Novog Sela

zastrug – zagorjeli dio hrane na dnu lonca

zatefteriti gl. – zapisati

zatkasati se (potkasati) – zataknuti za pas

zbabna – trudna, noseca

zec – kajmak na kuhanom mlijeku

zejtin, orij. – ulje

zeljanica – savijaca u koju se kao  nadjev stavlja

sjeckano zeleno povrce s kajmakom i jajima

zelje – bijelo, mekano za prehranu ljudi, 2. nisko za

prehranu stoke

zeljo – grah zelenkasto zute boje

zemljisce s. - zemljiste

zepe – platnena obuca

zerdelija – vrsta divlje sljive

zijan – steta

zijancer – stetocina

zimnjaza z. – jabuke i kruske koje dozrijevaju

pocetkom zime ili krajem jeseni

zjalav – covjek koji glasno prica i koji prica kojesta

zolufi – produzeni dio kose izmedju lica i usiju

zorli – puca od zdravlja

zubaca – poljop. alat za zadnje usitnjavanje zemlje

zujara – muha sto oblijece oko glave proizvodeci zvuk

zzz...

zuvar, orij. – isplati se, korisno je

zuvele (zauvele) – korisno

zvrcati – neugodni zvukovi starih budilica ili zvona

zvrkulja – saljiva djevojka koju ne uzimaju ozbiljno

zvrkavac – neozbiljan decko

*Dodatak:

zaderiti se – naci se slucjno na nekom mjestu u odredenom trenutku

zaova ž. – muževljeva sestra

zveka ž. – sitni metalni novac

Z

zabice z – nabrani dijelovi suknje

zabljak – zuti proljetni mocvarni cvijet

zara – kopriva

zbanj – drvena posuda za tekucinu

zeldac – zaludac, stomak

zemicka z. ger. – okruglo pecivo

*Zendrag – rjecica koja protice izmedju G. Hasica i

Tisine

zena z. – supruga

zeninstvo s. – zenino imanje koje je mirazom dobila i

na koje, poslije vjencanja, seli i suprug zivjeti

zenskara – zena, zensko

zenskinje s.- zenska celjad

zera z. – zeravica, jedan komad zara

ziga – komadic zeravice

zilje – iskrcene zile drveca ispoda panjeva staba

zito – kukuruz

zivika – ograda, najvise od trnja i visoke trave te od

grmlja, siblja

zivince – misli se prije svega na perad

zmare – ostaci od cvaraka

zmariti – puno pusiti

zmirka z. – igra skrivaca

zucka – ukrasna igla, sa starim srebrenim novcem koji

je posebno zveckao, stavljena straga pocalice ili

«prebacene krpe»

zucka z. – kokos svjetlije zutobijele boje

Zucko m. – pas zutobijela boje

zutanjce s. - zutanjak

zvalje – zvale,

*  U dilemi oko rijeci 'Zandrag' - 'Zendrag', a pojavila se

i rijec 'Zendrak' ili 'Zandrak' donosimo potvrdu

rijeci 'ZENDRAG'.

Naime, pretpostavlja se da je najstariji list u

Bosanskoj Posavini bio "Zendrag".

Izlazio je u Hrvatskoj Tisini 1854/55., a obnovljen u sijecnju

l894.g.  Izdavao ga je fra Bono Nedic.                       23/02/2007.

Ruzica Susnjara