Zemlja

HASICKI BAGREM

Sjedim i gledam u bagrem

Ovdje u bijednom kamenjaru.

Osjecam kao da me guši vidim samo tamu.

Misli lete u djetinjstvo

Vracam film unazad i vidim meraju

Osjecam bagremov miris i cujem djecju graju.

Sjetite li se i vi našeg bagrema…

Osjetite li miris njegovog cvijeta

Vrati li se i vama u misli sva radost i sjeta.

Sad bagrema nema, ne cvjeta

I ne miriše, ali ja mislim

Da on s nama živi i za nama uzdiše.

Znao je sve naše tajne, sve misli i osjecaje

Kao da nas zove da dodjemo u Hasic

Kod naše meraje…

Mira Corkovic (rodj. Mišic), 1999. godine

Zemlja

Pisati o Hasicu, a ne pomenuti nekoliko najpoznatijih potesa zemljišta u vlasništvu Hasicana, bila bi veca grehota nego, danas, nakon svega, umjesto kruha govoriti `ljeb'! Ta zemlja nas je odhranila, naše oceve, djedove…

Žendraguša je potes zemljišta u Polju prema Jelecevicima (Šimina farma).

Rastik je potes zemljišta u obliku jabuke cca 700 dunuma (7 ha) tla, južno od Jelasa, imao je pravcem sjever-jug ko strijela prav šljunkoviti put zvani Testica (Cestica). Pred rat hasicki vlasnici su bili potisnuti društvenim sektorom (komasacija).

Jošak je hasicki potes zemljišta južno od Vockica kuca.

Zasjeka je hasicki potes zemljišta istocno od Nedica prema pogonu Prasilište (Novo Selo) sve do Brvnika.

Meraja je travnata površina izmedju dvorišta i seoskog puta, javna seoska površina. Vlasti su pokrenule akciju da se „pošteno” meraje vrate ili iste otkupe. Tako je od Hrvata trebalo vratiti nekoliko metara meraje, a za racun Srba pokrenuti našim novcem opremljenu armadu da nas istrijebi ili protjera u cilju stvaranja Velike Srbije.

Bericet su plodovi zemlje od Boga dati, dobri, kvalitetni, s velikim užitkom se konzumiraju i uvijek su kao takvi dostatni. Harmonicna kombinacija kvaliteta, kvantiteta i uživanja u plodovima zemlje.

Evo zašto je važno sjetiti se tih potesa zemljišta u vlasništvu Hasickih Hrvata. Katastarska opcina Donji Hasic je obuhvatala kako najplodnije crnice od Žendraga do pruge i Bos. Šamca, tako i ritovsko-barske crnice oko Žandraga i Jelasa, a takodje i podrucje donjohasickih Lugova, Rastika, Jošaka, Greda, Zasjeka (podrucje šuma i livada, pašnjaka i travnjaka). Pod travnjakom se podrazumijeva ogradjeni pašnjak za ispašu bez cobana. Podrucje Jelasa i dijela Jošaka bilo je nadaleko cuveno podrucje uzgoja lubenice i dinje.

Ruskom agrarnom politikom komasacije (poljoprivredno zemljište) i eksproprijacije (gradjevinsko zemljište) višom silom, nasiljem i pritiskom trebalo nas je još više potisnuti prema Savi, a zatim oružjem dokrajciti. Društveni sektor sa istocne strane došao nam je pod pragove. Zar ima teže muke kada 60-70 godina starom zemljoradniku, nesposobnom da mijenja struku i nadje drugi izvor zarade, prinudno uzmeš zemlju? Bilo je medju nama doduše i onih koji su (kao i dan danas!) radje prodavali zemlju nego da se pate obradjujuci je.

U ožujku 1992. godine, pred „srpski treci svjetski rat” odgovorna osoba za uredenje teritorije opcine Bosanski Šamac za „Blitzkrieg” - Bogdanovic Miloš iz Škarica, zahtijevao je avione privredne avijacije iz Beograda za izvidjanje iz niskog leta, ucrtavanje novoizgradjenih objekata i izradu karata opcine, uz usputno snimanje katastarske opcine Donji Hasic po nalogu Jovanovica „Brade”. Naredjeno je bijelo markiranje granicnih kamenova, što su Škaricani svojski uradili, a Hasicani nisu, rekavši otvoreno da je namjera pretvaranje Katastarske opcine Donji Hasic u K.O. Škaric, u cilju podrške Karadžicevoj izjavi da je 65% BiH katastarski srpsko, zbog cega je ona srpska država. Hasicani su cak zaprijetili da ce srušiti avion.

Sada nam može biti malo jasnije zašto ovo podsjeca na „Korijene” Kunta Kinte - cupali su nam kao rasadi korijene, te neki od nas i danas dan još ne znaju gdje pripadaju.

Zabilježeno po kazivanju Ivice Mišic