Zilje - Uvod

Dragi zemljaci, dragi prijatelji,

.... imamo srecu u nesreci da mozemo jos uvijek sacuvati makar i zrnca naseg jezicnog zavicajnog blaga ....

Razmisljali smo o naslovu ove rubrike. ”Korijeni“, ”Ognjista“ ili ”Ognjiste“, koji bi najbolje odgovarali nasoj temi ,vec su dosta eksploatirani. Zilje, cini nam se,  izraz je koji je najvise nas. (Oni koji ne znaju sto znaci ova rijec nega pogledaju u rjecniku!) Ovaj rad posvecujem svojoj preminuloj majci Luji Saric, rodjenoj Agatic i nasem djedu Peranu Saricu, jer su cesto gonjeni neimastinom, krcili zilje, susili ga i tako imali nekakav ogrjev za zimu. Koliko je to krvav posao zna samo onaj tko ga je radio. Gotovo rudarski!

I mi cemo traziti rjecnicko zilje ne da ga iskrcimo vec, koliko je moguce, presadimo, okalemimo i ozivimo. Uvijek su mi privlacili osobitu pozornost mjesni. Naravno moga rodnog mjesta i okolice posebno. Nisam slutila da cu to morati raditi u ovim okolnostima. Naime trgati iz zaborava mnoge rijeci svojstvene hrvatskom zivlju Bosanske Posavine  tesko je u uvjetima opce raseljenoti. Rjecnicko blago koje sam se ovdje trudila sakupitiodnosi se na moj zavicaj, ali i sire. Rodjena sam u Gornjem Hasicu, Candjica kraj, zupa Tisina pa ce najveci broj rijeci biti zabiljezen iz sela zupe

Tisina. No, kako je moja pokojna majka rodom iz opcine Odzak, zupa Gornja Dubica, selo Balegovac (sada Novo

Selo) prirodno je da sam veliki dio rijeci usvojila od svoje majke.

Zelja mi je makar zapoceti otimati zaboravu rijeci, jer kraja u toj obradi nema. Ne znam je li sto slicno radjeno. Stoga bi ovaj rad bio samo poticaj onima koji mogu i znaju sto reci o ovoj temi. Rjecnik je zamisljen da se obradi na jednostavan i uobicajen nacin. Za mene su mozda najzanimljivije rijeci:

1. kojih nema u ”Rjecniku hrvatskog jezika“ profesoradr. Anica, a sigurno su hrvatske kao na pr.: klipaca,

komati, komaljika, kolija, ljeljak, markovac, maslenica, klasura, zujara, opijelo, kucar, lozati se, rosenjak, kolacara, brasnja....

2. rijeci koje postoje u Anicevom ”Rjecniku“, ali uz tamo navedena znacenja nemaju i znacenja u kojima ih mi koristimo u Bosanskoj Posavini: pecenica, pucanj, kubura, kuca, lucevine, pucavice, pule, mauna....

Zelja mi je da svi koji mogu dodati koju rijec budu ljubazni pa je napisu a ja cu je jezicno obraditi. Znam da generacija interneta nije generacija nasih starijih pa ipak, svatko je od nas imao roditelje, baku i djeda, rodbinu koji su govorili i jos govore jezikom svoga zavicaja.

Termin ”rjecnik“ za sada je pretenciozan, ali vasom pomoci, on bi mogao to i postati. Ako su se potkrale kakve greske ispravite me. Znam da se u nas ”i“ u infinitivu glagola i ne cuje, ali ja sam ga negdje makinalno dodavala.

Uz stalne dorade koje nam predstoje, zahvaljujem na suradnji i najljepse sve redom, znane i neznane moje

Hasicane, zupljane zupe Tisina i sire od Odzaka do Brckoga pozdravlja  Ruza djed’ Perana Sarica unuka.